Genetske bolesti - Zdravlje, medicina, lijecenje, zdravstveni portal
hromozom

Genetske bolesti

hromozom
hromozom

Genetske bolesti su rezultat promjena na genima tj.segmentima molekule DNA koja cini najveci dio hromosoma. Geni kao aktivni dijelovi DNA kontrolisu sintezu proteina koji imaju razlicitu ulogu u organizmu (gradivnu, transportnu, ulogu enzima itd.)

Genetski uslovljene bolesti mogu biti nasljedne (da se prenose od roditelja) ili stecene (nastale kao rezultat mutacije koja se dogodila usljed nepovoljnog uticaja spoljnih faktora na gamete)

Genetske bolesti :

Mogu biti :monogenske -izazvane promjenom samo jednog gena

Hromosomske: izazvane promjenama u odredjenom broju gena i strukturi hromosoma te

Multifaktorne -kad je u pitanju vise gena I kad zavise od uticaja spoljasnjih faktora
MONOGENO NASLJEDNE BOLESTI:
Ima ih preko 2000. nasljedjuju se prema Mendelovom tipu nasljedjivanja .
Razlikujemo : autosomno dominantno nasljedne malformacije I autosomno recesivno nasljedne malformacije

AUTOSOMNO DOMINANTNO NASLJEDNE MALFORMACIJE

ove malformacije izaziva mutantan dominantan gen iako je drugi alel normalan. Ako jedan od roditelja posjeduje ovaj gen ta osoba je redovno I bolesnik , a prenosi mutantan gen na potomstvo sa rizikom od 50%. Dijete koje nasljedi ovaj gen dalje ga prenosi na svoje potomstvo sa istim rizikom, dok dijete koje ga nije nasljedilo ima I genotipski I fenotipski zdravo potomstvo.
Do sada je opisano preko 1000 ovih oboljenja ali svaka ima malu ucestalost u populaciji 1:20 000 do 1:100 000 novorodjencadi. Neke od njih ne remete osnovne funkcije organizma kao npr. Cutis laxa, Holt Oram syndroma te ne skracuju zivot I mogu se prenositi kroz generacije, dok druge pak kao npr. Apertov sindrom izazivaju teska ostecenja tako da vecina dijece rano umire.

AUTOSOMNO RECESIVNO NASLJEDNE MALFORMACIJE

Ispoljavaju se samo kod homozigota. Najcesce su oba roditelja klinicki zdravi heterozigoti. Malformacija se po pravilu ne prenosi kroz vise generacija nego se ispoljava samo u jednoj. Rizik za radjanje takvog dijeteta je 25%. Opisano je vise stotina ovih bolesti, vecinom su to urodjeni poremecaji metabolizma odnosno urodjeni defekti enzima kao npr.fenilketonurija, galaktozemija, Nieman Pickova bolest itd. Pojava ovih bolesti u porodici je neocekivana buduci da nije bilo slicnih anomalija. Zbog toga je narocito neophodnoda se ulozi napor kako bi se ove bolesti na vrijeme otkrile jer se neke od njih mogu uspjesno lijeciti prije nego nastanu trajne posljedice, kao sto je slucaj kod fenilketonurije.

KONGENITALNE MALFORMACIJE MULTIFAKTORIJALNE ETIOLOGIJE

Nastaju kombinacijom genetskih I faktora spoljne sredine. Kombinacijom veceg broja gena se stvara predispozicija za malformaciju ili bolest ali je za njeno kl.ispoljavanje potreban I uticaj spoljnih faktora (intrauterinih ili postnatalnih). Ovim multifaktorijalnim modelom se moze objasniti nastanak sljedecih grupa bolesti:ishemicke bolesti srca, atopijske bolesti, diabetes melitusa itd a od malformacija pilorostenoza, rascep usne, spina bifida, kongenitalni pes equinovarus itd. Kada se malformacija multifaktorijalne etiologije javi prvi put, rizik za ponavljanje kod brace I sestara te sinova I kceri oboljelog je 2do 4%

KONGENITALNE MALFORMACIJE IZAZVANE ABERACIJOM HROMOSOMA

Mogu nastati zbog anomalije broja ili strukture hromosoma. Ucestalost im je 1:200 novorodjene dijece. Najcesca je trisomija 21 sa kl.znacima Downovog sindroma. Druge trisomije autosomnih hromosoma izazivaju tako teska ostecenja fetusa da se svaka trudnoca spontano prekida. Nesto se bolje prenosi visak polnih hromosoma tako da ukoliko se radi o osobama zenskog pola , one mogu biti sa manjim malformacijama ili cak potpuno zdrave. Kod njih se brisom bukalne sluznice nalaze dva Barova tijela a kariotip im je 47 xxx. Kod osoba muskog pola visak X hromosoma se manifestuje kl.sl. Klinenfelterovog sy. Manjak kao I visak autosomnih hromosoma izaziva teske malformacije te se trudnoca spontano prekida .

Ziva se mogu roditi jedino dijeca sa nedostatkom jednog dijela hromosoma kao sto je slucaj kod sy.cri du chat. Nedostatak polnih hromosoma se nesto bolje podnosi te se radjaju dijeca sa manjim ili vacim malformacijama kao sto je slucaj kod Tarnerovog sy.( kariotip 45 XO)

PRENATALNA DIJAGNOZA GENETSKIH BOLESTI

Je moguca kod jednog broja ovih bolesti. Najcesce ova dijagnostika se vrsi kad je majka starija od 38 god.kad jedno od roditelja ima strukturnu ili brojcanu anomaliju hromosoma, kad se rodi dijete sa nekom od genski uvjetovanih bolesti a u cilju sprecavanja rodjenja bolesnog dijeteta.
Metode se mogu podijeliti na invazivne I ne invazivne .
U ne invazivne se ubrajaju UZ I znatno rjedje koristene u ovu svrhu MRI I RTG, te neke pretrage majcine krvi kao sto su mjerenje alfa fetoproteina, nekonjugiranog estriola, horionskog gonadotropina.
U invazivne spadaju amniocenteza I biopsija horionskih resica kojima se dobijaju fetalne stanice, amnionska tekucina te citogenetskom biohemijskom I DNA analizom utvrdjuje postojanje genskih malformacija.

Amniocenteza je najsire prihvacena metoda prenatalne dijagnostike. To se prvenstveno odnosi na ranu amniocentezu koja se izvodi od 15 do 17 nedelje gestacije transabdominalno. Uzima se izmedju 10 I 20 ml tekucine koja se nakom centrifugiranja kioristi ya biohemijsku, endokrinolosku, virolosku I bakteriolosku analizu a stanice amnija za citogenetsku, biohemijsku I DNA analizu. Opasnost od pobacaja je manja od 0,5% a druge komplikacije su jos rijedje .
Biopsija horionskih resica je alternativa amniocenteze. Moze se ranije izvesti, brze se dobiju rezultati ali je I rizik od pobacaja veci od 2 do 3%

Citogenetska analiza podrazumjeva analizu broja I morfologije hromosoma svjetlosnim mikroskopom tj.utvrdjivanje kariotipa
Biohemijska analiza amnijske tekucine se upotrebljava kada je porodica opterecena nekom od nasljednih metabolickih bolesti te analizom na kulturi amniocita ili iz stanica horionskih resica utvrditi sa visokim stupnjem sigurnosti postoji li nasljedni defekt ili ne . Za tu svrhu postoje dvije mogucnosti. Prva je odredjivanje aktivnosti odredjenog enzima u kultiviranim stanicama amnijske tekucine, a druga je mjerenje koncentracije odredjenog patoloskog metabolita u amnijskoj tekucini.

Tags:  , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a reply

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>