Akutan ili hroničan bol u glavi je najčešća tegoba zbog koje se ljudi javljaju ljekaru. Promjene koje su uzrokovale bol su najčešće u glavi, ali je dosta često bolest locirana i na drugom mjestu.Bol se najčešće javlja u dobi između 25-35 godina. Na glavi postoji više struktura koje reaguju bolom. Dijele se na:
- ekstrakranijalne (koža, podkožno tkivo, mišići, tetive, aponeuroze, arterije, nervi, ganglioni, oko, srednje uho, periost kranijuma, zubi, površina usana i zubne šupljine),
- intrakranijalne (dura mater na bazi lobanje, sinusi dure mater, velike arterije mozga, senzibilni nervi).
Ostale strukture na glavi nemaju receptora i ne bole.
Podjela glavobolja
Glavobolje su podijeljene u 15 grupa:
01.Vaskularna glavobolja migrenskog tipa sa podgrupama:
a) klasična migrena,
b) obična migrena,
c) cluster glavobolja,
d) hemiplegična ili oftalmoplegična migrena.
02.Glavobolja usljed kontrakcije mišića
03.Kombinovana glavobolja (grupe vaskularnih, i glavobolja usljed kontrakcije mišića)
04.Glavobolja zbog nazalne vazomotorne reakcije
05.Nemigrenska vaskularna glavobolja:
a) sistemske infekcije,najčešće uz febrilnost,
b) različiti poremećaji (hipoksična stanja, trovanja ugljenmonoksidom, hipoglikemija…),
06.Psihogene glavobolje,
07.Glavobolje usljed trakcije,
08.Glavobolje usljed upale struktura glave,
09.Glavobolje usljed oboljenja oka,
10.Glavobolje usljed oboljenja nosa i paranazalnih sinusa,
11.Glavobolje usljed oboljenja zuba,
12.Glavobolje usljed oboljenja ostalih struktura glave i vrata,
13.Kranijalni neuritisi,
14.Kranijalne neuralgije.
Kao poseban entitet izdvojene su neuralgije trigeminusa i glossofaringeusa.
Simptomatska migrena ima u osnovi morfološki supstrat tj. neko organsko oboljenje ili oštećenje. Najčešće se javlja kod intrakranijalnih hemangioma i aneurizmi, patoloških promjena na vratnoj kičmi, poslije kranio-cerebralnih povreda, kod arterijske hipertenzije, te hormonalnih disfunkcija, najčešče kod žena. Bolesnici sa migrenskom glavoboljom često u anamnezi navode traume glave kao glavni uzrok pojave bolova.
Idiopatska ili konstitucionalna migrena
Kod idiopatske migrene se radi o tranzitornom, funkcionalnom, rekurentnom poremećaju, koji dominantno zahvata kranijalne krvne sudove.
Patogeneza idiopatske migrene i vaskularne glavobolje je veoma kompleksna.Danas je najprihvačenija mehanička teorija nastanka migrene.Razlikujemo tri faze:
- Prodromalni stadij ili stadij vazodilatacije odgovara vazokonstrikciji intrakranijalnih krvnih sudova.Zbog spazma pojedinih arterija nastaje hipoksija u određenim kortikalnim arealima usljed čega se javljaju prolazni simptomi, u vidu, svjetlaca, plamenova, tamnih ili obojenih mrlja, krugova, prstenova, skotoma, hemianopsija.
- Period manifestne glavobolje ili period vazodilatacije karakteriše se jednostrano lokaliziranim pulzirajućim glavoboljama.Nastaju kao posljedica hipotonije i patološke vazodilatacije ekstrakranijalnih krvnih žila.Nastaju žestoki bolovi obično lokalizirani jednostrano, u sljepoočnicama ili potiljku, a nekad i obostrano.
- Period tupog, konstantnog bola ili faza edema se odlikuje tupim bolovima u glavi.
Klinički razlikujemo više tipova migrenskih glavobolja:
01.Vaskularna glavobolja migrenskog tipa karakteriše se ponavljanim napadima koji znatno variraju po učestalosti, intenzitetu i trajanju.Napadi su obično unilateralni.U početku napada bol je obično praćen anoreksijom, nekad stuživanjem i povraćanjem.Često se javlja familijarno.Postoji više oblika:
a) Klasična migrena-kod nje u kliničkoj slici dominiravaskularna glavobolja sa prolaznim vidnim, motornim ili senzitivnim prodromima.
b) Obična migrena-kod nje nema jasno izraženih prodromalnih znakova, a rijetko je unilateralna.
c) Cluster glavobolja-je unilateralna.Karakteristično je da se bol javlja uvijek sa iste strane, uz pojavu crvenila, znojenja, pojačanog slinjenja i lučenja suza, ali uvijek na istoj strani.
d) Hemiplegična ili oftalmoplegična migrena karakteriše se motornim ili senzitivnim simptomima koji se nalaze za vrijeme atake glavobolje, ali perzistiraju još neko vrijeme nakon napada bolova.
e) Glavobolje donje polovine lica.
02. Glavobolje usljed kontrakcije mišića karakteriše osjećaj stezanja, pritiska ili stiješnjenosti koji je različite jačine i trajanja.Nekad bol traje sedmicama..Obično je bol lokaliziran u gornjem dijelu vrata straga i u potiljku.Bol je obično reakcija na stres.
03. Kombinovana glavobolja se karakteriše elementima obje prethodne grupe.
04. Glavobolja zbog vazomotorne reakcije-Uz glavobolju u kliničkoj slici postoji i nelagodnost u nosnoj šupljini (zatvorenost nosnih puteva, osjećaj paljenja i sl.).
05. Nemigrenska vaskularna glavobolja-Ova vrsta se naziva i psihogena glavobolja.
06. Psihogena glavobolja se karakteriše mentalnom boli tj. psihogena glavobolja je projekcija psihičkog doživljavanja na periferiju.Karakter bola se različito opisuje, kao npr. stiskanje glave između dva tijela ili kao da neko nabija nešto u glavu.Liječenje je u sklopu osnovnog psihijatrijskog poremećaja.
Postkomociona glavobolja
Ova glavobolja je u uzročnoj vezi sa traumom glave ili vrata, traje sedmicama ili mjesecima, uz primjesu organskih psihogenih i socijalnih faktora.
U osnovi ovog bolnog sindroma leže tri osnovna faktora:
a) lezija površnih i dubokih struktura glave,
b) funkcionalni poremećaji zbog dislokacije,
c) psihogena superpozicija.
Ova glavobolja može biti lokalizovana ili difuzna.Za postavljanje dijagnoze od izuzetnog značaja su podaci o traumi, posebno primarna medicinska dokumentacija, ako je pacijent liječen u zdravstvenoj ustanovi.
Treba obratiti pažnju na dubinu besvjesnog stanja, postojanje lomova kostiju, velike hematome, objektivno konstatovane ispade (neurološke, likvoreja …)
Liječenje glavobolja
Medikamentozno liječenje u toku ataka bolova
a) Analgetici su najstarija grupa lijekova.Koriste se aspirini i analgetici.
b) Alkaloidi raževe glavice (hydroergotamin) – koriste se kao vazokonstriktori intrakranijalnih krvnih sudova u simptomatskom liječenju migrene.
c) Kofein
d) Kombinovani preparati su najviše u upotrebi.Pored preparata raževe glavice sadrže druge komponente, kao kofein, analgetike, antihistaminike, sedative i sl.U najvećoj upotrebi je avamigran koji se ordinira 5 drag. Dnevno ili 3 supozitorija.
Preventivno liječenje migrene
Bolesnika sa migrenom treba smatrati ozbiljnim bolesnikom, naročito ako atake bola ima 2-3 puta mjesečno ili češće.U prevenciji se koriste:
a) Psihoterapijski tretman – pacijenti postaju manje vulnerabilni na negativno djelovanje konfliktnih situacija i na socijalne neuspjehe.
b) Higijensko – dijetetski režim – preporučuje se izbjegavanje alkohola, pušenja, gledanja televizije.Neispavanost može biti provocirajući faktor.
c) Medikamentozno liječenje – najčešći je oblik prevencije.Daju se:
1) Trankvilizatori (benzodijazepini) – smanjenjem afektivne, opće fizičke i somatske napetosti reduciraju se atake bola.
2) Inhibitori monoaminooksidaze
3) Antiepileptici
4) Dihydroergotamin
5) Methyisergid – preparat deseril pokazuje jaku antiserotoninsku aktivnost.
6) Antiaminici – U ovu grupu spada Sandomigran za kojeg se smatra da je lijek izbora u prevenciji migrene.
Hirurško liječenje
Ova vrsta liječenja dolazi u praksi kod simptomatske migrene.Danas je manje u upotrebi.
