Osjetljivost na jonizujuće zračenje - Zdravlje, medicina, lijecenje, zdravstveni portal

Osjetljivost na jonizujuće zračenje

Bergonie-Tribondeauov zakon koji kaže da je neko tkivo radiosenzibilnije, ukoliko je njegova aktivnost veća, a ćelije su manje diferencirane u pogledu morfologije i funkcije.

Pojedini spoljni faktori mogu utjecati na radiosenzibilnost tkiva.

–          tjelesna temperatura – ukoliko je ona povišena, time postaju i tkiva radiosenzibilnija. zbog povišenog metabolizma, a hemijski procesi su time ubrzani

–          količina kisika u tkivima – Ukoliko je sadržaj kisika u tkivu veći, to su intenzivniji i hemijski procesi,

Na osnovu morfoloških promjena koje su praćene na ćelijama nakon zračenja, sve ćelije, kao i tkiva mogu se podijeliti u tri grupe:

a)      izrazito osjetljive

b)      srednje osjetljive

c)      slabije osjetljive

Najosjetljivija ćelija u čovječijem tijelu je limfocit; zapravo, njegova matična ćelija limfoblast za koga je dovoljna doza od 25 C/kg pa da izazove početna oštećenja, dok je za nervnu ćeliju potrebna doza od 1 000 do 4 000 C/kg da bi nastala oštećenja.

PROMJENE U KRVNOJ SLICI

 

promjene u krvnoj slici

promjene u krvnoj slici

Najosjetljiviji organi na zračenje su krvotvorni organi, a to su koštana srž, slezena, limfne žlijezde i timus.

Kontrola krvne slike kod medicinskog osoblja vrši se najmanje jedanput godišnje, a kod pacijenata koji se zrače svakih 6-7 dana, a nekada i češće. Prve promjene se primjećuju u bijeloj krvnoj lozi, tj. počinje ukupan broj leukocita da se smanjuje, a u diferencijalnoj krvnoj slici procentualno najviše od zračenja stradaju limfociti.

Promjene se očituju u perifernoj krvnoj slici; međutim, na zračenje nisu osjetljivi zreli eritrociti koji su već u perifernoj krvi, nego njihove matične ćelije. To se isto odnosi i na ostale krvne elemente, leukocite i trombocite.

Promjene koje nastaju u krvnoj slici su ovisne od:

a)      ukupne doze zračenja,

b)      volumena ozračnog tkiva

c)      količine ozračenih krvotvornih organa, što znači da prilikom zračenja ne moraju uvijek u zračno polje biti uključeni svi

RADIJACIONA BOLEST

Radijaciona bolest se javlja kod osoba koje su, slučajno, ili namjerno, izložene jonizirajućem zraćenju po čitavoj površini tijela. U mirnodopskim prilikama to su incidenti koji mogu nastati prilikom rada na nuklearnim reaktorima, u ratnim prilikama prilikom eksplozija nuklearnog oružja ili u radioterapiji ako se doza zračenja rasporedi na čitavu površinu čovječijeg tijela tako da su svi organi istovremeno ozračeni. U tom momentu biće izloženi zračenju svi krvotvorni organi koji su osjetljivi na zračenje i ravnomjerno ozračeni, a tada bolesnik obolijeva od radijacione bolesti.

Radijaciona bolest se javlja u momentu kada osoba prima na čitavu površinu tijela dozu od 200 – 800 C/kg. Ukoliko je doza bila do 400 C/kg postoji šansa da 50% ozračene poulacije preživi, ali ukoliko je doza bila od 600 C/kg do 700 C/kg smrt nastupa kod čitave populacije

Akutna radijaciona bolest

–          nekoliko sati nakon ozračivanja bolesnik se osjeća umornim, pospanim, ima mučninu, gadenje, gubi apetit i slično.

–          Unutar prve nedjelje nakon ozračenja promjene u krvnoj slici postaju očite. Naglo se smanjuje, prvo, broj leukocita, i to naročito broj limfocita, dolazi do postepenog pada broja eritrocita i trombocita.

–          U drugoj nedjelji naglo počinje da opada broj svih krvnih elemenata tako da bolesnik postaje anemičan, umoran, sa povišenom temperaturom, spontanim krvarenjem iz desni. ima krvave prolive.

Smrt nastupa najčešće krajem prve ili krajem treće nedjelje, zavisno od doze zračenja koju je čovjek primio.

U akutnom stanju bolesti bolesnik umire zbog ireparabilnog oštećenja krvotvornih organa, sepse, velikog gubitka minerala preko probave i slično. U toku radijacione bolesti dolazi do oštećenja i korijena dlake sa epicijom, kao i do oštećenja ovarija i testisa. Međutim, te povrede nisu interesantne u tom momentu, jer ne ugrožavaju život bolesnika.

Terapija akutne radijacione bolesti je simptomatska.

–          Mora se izolovati od spoljne sredine u aseptičnu sredinu, prima velike doze antibiotika širokog spektra.

–          Promjene koje nastaju u krvnoj slici mogu se donekle korigovati transfuzijama krvi; gubitak tečnosti i minerala usljed proliva se koriguje infuzijama,

–          bolesnik ne može uzimati hranu per os zbog jakog oštećenja sluznice tankog crijeva. pa se daju hranjive infuzije

–          može se pokušati i transplantacijom koštane srži

Hronična radijaciona bolest

Ukoliko bolesnik preživi akntnu fazu bolesti, prelazi u hronični stadijum bolesti kada se manifestuju oštećenja koštane srži, sterilitet i kod žena i kod muškaraca, ali zbog doze zračenja koju je primio, mogu ostati oštećenja na somatskim ćelijama, a ne samo na zametnim, tako da te ćelije ranije stare, a isto tako devitaliziraju se i kanceriziraju.

RADIJACIONI SINDROM (rendgenski katar)

Radijacioni sindrom ili rendgenska intoksikacija se javlja kod bolesnika koji se namjerno zrače radi malignih tumora. Ranije se dešavalo da određene osobe prime veću dozu zračenja ili iz nepažnje ili iz neznanja (hirurzi koji su koristili x-zrake). Danas, kao što smo naglasili, radijacioni sindrom dobijaju samo bolesnici koji se namjerno zrače.

Simptomi koji prate ovaj sindrom su nesvjestica, muka, gadenje, a kod težih slučajeva javlja se uporno povraćanje, gubitak apetita, glavobolja i slično. Nekada radijacioni sindrom može biti tako izražen kod ovih bolesnika da se terapija zračenjem mora prekinuti.

Smatra se da se radijacioni sindrom javlja usljed intoksikacije organizma raspadnim produktima bjelančevina koje se oslobađaju iz uništenih ili oštećenih kako tumorskih tako i normalnih ćelija.

Radijacioni sindrom zavisi od nekoliko faktora:

–          konstitucije bolesnika (osobe koje su iscrpljene i nervozne češće)

–          regije koja se zrači (najosjetljiviji dio je gornja polovina trbuha, jer se u tom dijelu nalazi veliki broj limfatičnih organa koji su jako osjetljivi na zračenje)

–          veličine doze koja se primjenjuje.

–          volumena tkiva koje je bilo obuhvaćeno zračenjem, kao i od kvaliteta zraka

Tags:  , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a reply

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>