Milijarna tuberkuloza u dječijem uzrastu

Nastaje hematogenim rasipom mycobacterium tuberculosis iz primarnog žarišta ili iz limfnog čvora. Nađu se sitni ili krupni tuberkuli koji mogu biti rasuti po svim organima. Nekad je bio uglavnom pedijatrijski problem, a danas je gerijatrijski ili kod oboljelih od imunodeficijencije (AIDS), u svakom slučaju i danas  često dovodi do fatalnog ishoda.

Klinička manifestacija:

Obično je početak nagao, najčešće poslije neke virusne infekcije (gripa, morbili), sa ponovnim skokom tjelesne temperature, opštom malaksalošću, anoreksijom i gubitkom težine. Fizikalnim pregledom možemo naći bronhitični ili pneumonični nalaz na plućima, limfadenopatiju, spleno i hepatomegaliju, ali sve je dosta nesigurno. Tek poslije nedelje dana respiratorni simptomi postaju dominantni sa dispneom, tahipneom, kašljem i difuznim lokalnim plućnim nalazom (sitni vlažni, krepitacije). U dječijem dobu su rijetke hronične milijarne diseminacije ili protrahirane hematogene diseminacije.

Dijagnoza:

Za dijagnozu je, prije izolacije bacila, najvažnija rendgenska slika pluća sa tipičnim bilatelarnim sitnim ili krupnim zrnastim rasipom koji liči na “snježnu mećavu”. U ranoj fazi RTG nalaz može biti i normalan, pa snimak treba ponoviti kad postoji visok indeks sumnjivosti. Definitivna potvrda dijagnoze traži mikrobiološki dokaz, a tuberkulinski test može biti i negativan, a ne isključuje milijarnu tuberkulozu, kao ni meningitis. Mycobacterium tuberculosis se može dokazati u kulturi urina, gastrične lavaže, cerebrospinalnog likvora ili u aspiratu bronha. Biopsija pluća se rijetko radi. Prognoza je sa tuberkulostatičnim terapijom uglavnom dobra.