Ovdje nije riječ o jasno definisanom strahu, određenom afektu, već o stanju napetosti, neprijatnosti, napregnutosti, koje ne mora u svijesti biti doživljeno kao strah. Ovo afektivno stanje često je praćeno i vegetativnim znacima (ubrzano disanje i ubrzan puls, povišen krvni pritisak). lako može biti svijestan ovih neprijatnih osjećaja, bolesnik ipak ne zna njihov uzrok. On može da nekontrolisano reaguje na najobičnije svakodnevne ne prilike, može imati noćnu moru, ili može biti razdražljiv i neraspoložcn, »nervozan«, kako se to obično kaže.
Strepnja je često signal za opasnost koja prijeti »Egu« od instinkta (»Id«): ako zadovoljenje »Ida« (nagona) nije prihvatljivo za »Ego«, nastaju napetost, strah, strepnja.
Neuroza straha može nastati i zbog straha od odvajanja mlade zavisne osobe od roditelja. Takozvana »fobija od škole« ne ispoljava se kao jasno protivljenje odlasku u školu već bolovima u glavi ili stomaku, zbog kojih odlaženje u školu nije mogućno, i dijete ostaje kod kuće.
Be the first to comment