Poremećaj statike uterusa i vagine

Umjeren spad prednjeg i zadnjeg zida vagine nema gotovo nikakav uticaj na trudnoću i porođaj. Ipak se mora imati na umu da žene sa proširenim ušćem vagine i izraženijim spadom prednjeg, a naročito zadnjeg zida ponekad teže ostaju bremenite. Smanjenu mogućnost za trudnoću objašnjava činjenica da  sperma po koitusu lahko iscuri u spoljašnju sredinu.
Trudnoća se kod žena sa spalim prednjim ili zadnjim zidom vagine razvija bez posebnih teškoća. Porođaj takode napreduje bez komplikacija vezanih za ovo stanje.
U doba istiskivanja ploda može ispred ili pored prednjačećeg dijela da se delimično spuste i izađu izvan introitusa ispali najniži dijelovi prednjeg i zadnjeg zida vagine. U takvim slučajevima međica je niska i obično nije potrebno vršiti epiziotomiju.

Gotovo je identična situacija i kod spada uterusa. I tu žena obično lako ostaje trudna, nosi i rađa bez naročitih teškoća. Znatno je drukčije starije, međutim, pri prolapsu uterusa, naročito ako je prolaps, što se često dešava, praćen cervicitisom i promjenama na vaginalnoj sluzokoži. Mogućnost nastajanja trudnoće tada je znatno smanjena.
Kada do trudnoće dođe ona se najčešće razvija bez teškoća. U vrijeme posle trećeg mjeseca, kada se gravidna materica penje iznad ravni karličnog ulaza i iz male prelazi u veliku karlicu, odnosno u trbušnu duplju izvanredno rijetko može da gravidna materica zaostane ispod introitusa vagine ili u samoj maloj karlici, kada se jave bolovi, smetnje u pražnjenju mokraćne bešike i, najzad, spontani abortus. U znatno većem broju slučajeva, međutim, gravidna materica pređe u trbušnu duplju i trudnoća se razvija bez komplikacija sve do porođaja.
Porođaj trudnica koje su prije trudnoće imale dijelimično ili potpuno ispalu matericu u većini slučajeva protiče vaginalnim putem i bez posebnih komplikacija. Kod izvjesnog manjeg broja takvih porođaja, zbog poremećene dilatacije cervikalnog kanala, normalan porođaj može biti onemogućen, pa se mora u interesu i majke i djeteta dovršiti carskim rezom.