Anatomija uha

Auris externa

Vanjsko uho čine ušna školjka i vanjski slušni hodnik. Ove dvije strukture zadužene su za primanje i slanje zvučnih talasa prema strukturama srednjeg uha.

Auricula

Ušna školjka opisana u Peroviću i njene strukture su dobro vidljive u atlasu. Hrskavica ušne školjke je pomoću dva usjeka icisura terminalis medijalno i incisura intertragica lateralno podijeljena na dva dijela. Veći dio pripada aurikuli, manji je podijeljen na dva dijela, a to su lamina tragi i kartilago meatus akustici eksterni. Ova dva dijela, veći i manji su povezana pomoću istmus kartilaginis auris. Na većem dijelu koji čini osnovu za ušnu školjku nalazimo na prednjem dijelu heliksa jedno izbočenje označeno kao spina helicis. Pozadi heliks završava sa kauda helicis koja je od antitragusa odijeljena sa pukotinom zvanom fisura antitragohelicina. Konha je podijeljena sa crus helicis kojem na medijalnoj strani odgovara sulkus kruris helicis. Na medijalnoj strani nalazi se greben zvani pontikulus. Od anteheliksa dobro je izražen crus antehelicis inferior kojem na medijalnoj strani odgovara sulkus antehelicis transversus. Od prethodno pomenutih incisura, prva, inisura terminalis odjeljuje hrskavicu aurikule od hrskavice vanjskog slušnog hodnika, a druga, incisura intertragica odjeljuje hrskavice tragusa i antitragusa. Od hrskavičnih elemenata treba pomenuti i laminu tragi  koja predstavlja osnovu tragusa. Ova hrskavica se medijalno nastavlja u hrskavicu meatusa eksternusa. Pomenute hrskavice su povezane nekim ligamentima sa susjednim strukturama. To su lig aurikulare anterius koji ide od tragusa na arkus zigomatikus, lig. aurikulare posterius koji ide sa eminencije konhe i pontikulusa na procesus mastoideus i lig. aurikulare superius koji ide od konhe na arkus zigomatikus. Osim ovih tzv. vanjskih imamo i veći broj ligamenata koji održavaju oblik aurikule. To su lig. antitragohelicinum, tragohelicinum, aurikulare transversum aurikulare oblikvum, helicis i incisure terminalis. Unutrašnji i vanjski mišići iz Perovića.

Lateralnu stranu aurikule obskrbljuje a. temporalis superficialis, a medijalnu a. Aurikularis posterior. Vene utiču u venu temporalis superficialis i venu aurikularis posterior. Limfa sa lateralne strane odlazi u parotidne, a sa medijalne strane u retroaurikularne limfne čvorove. Senzibilnu inervaciju daje n. aurikulotemporalis ( za lateralnu) i n. aurikularis magnus (za medijalnu stranu). Motornu inervaciju ua mišiće aurikule daje n. facialis.

Meatus acuticus externus

Meatus akustikus eksternus je fibrokartilaginozni i koštani kanal koji ide od ušne školjke do membrane timpani. Počinje na porus akustikus eksternusu, a medijalna granica je već pomenuta membrana timpani. Meatus eksternus je zavijen u horizontalnoj i frontalnoj ravni. Posmatrano u horizontalnoj ravni meatus najprije ide prema naprijed, pa onda okreće prema natrag, čime se dijeli na tri dijela:lateralni, srednji i medijalni. Lateralni i veći dio srednjeg je fibrokartilaginozan, a ostatak srednjeg i medijalni dio je koštan. U frontalnoj ravni vidimo da se meatus prvo diže prema gore, pa se potom spušta prema dolje formirajući sa membranom timpani oštar ugao nazvan recesus meatus akustici eksterni. Što se tiče odnosa, meatus naprijed dolazi u odnos sa temporomandibularnim zglobom, straga sa mastoidnim ćelijama, gore sa bazom lubanje, a prema dolje sa glandulom parotis.

Fibrokartilaginozni dio meatusa gradi kartilago meatus akustici eksterni i fibrozna ploča koja ga upotpunjuje. Kartilago meatusa formira brazdu koju sa gornje i stražnje strane nadopunjava fibrozna ploča. Medijalno, hrskavični dio meatusa se veže na pars timpanika osis temporalis, a lateralno se nastavlja u laminu tragi. Koštani dio meatusa čini pars timpanika koja ima formu ploče uvinute u brazdu koja je otvorena prema gore. Ova brazdu sa gornje strane zatvara pars skvamoza i pretvara je u kompletan kanal. Medijalno, pars timpanika završava sa sulkus timpanikus u kojem se hvata nategnuti dio membrane timpani. Pars timpanika je prema naprijed odvojena od pars petrosa i pars skvamoza sa fisura petrotimpanika i fisura petroskvamoza, a prema nazad je od pars mastoidee odvojena sa fisura timpanomastoidea.  Meatus je iznutra obložen kožom koja se prema membrani timpani stanjuje. Koža posjeduje dlačice koje su u lateralnom dijelu dobro izražene i zovu se tragi. Takođe koža posjeduje dosta ceruminoznih žlijezda koje luče žućkastu ušnu mast koja se zove cerumen. Cerumen u velikim količinama može začepiti meatus i onda se mora vršiti ispiranje.

Auris media

Srednje uho je aparat koji prenosi zvučne valove iz meatus akustikus eksternusa u unutrašnje uho. Čine ga tuba auditiva, kavitas timpani i antrum mastoideum. U kavitasu timpani smještene su slušne koščice, povezane zglobovima i ligamentima i pokretane sa dva mala mišića, m. Tensor timpani i m. Stapedius. Između kavitasa timpani i meatus akustikus eksternusa nalazi se membrana timpani koje prima zvučne talase i predaje ih slušnim koščicama.

Membrana tympani

Membrana timpani ili bubna opna je kutaneofibromukozna membrana koja se nalazi između meatus akustikus eksternusa i kavitasa timpani, tj. odjeljuje vanjsko od srednjeg uha. Sastoji se od dva dijela. Jedan je nategnut i razapet je u sulkus timpanikusu, a nazvan je pars tenza membrane timpani. Drugi  dio je uložen u incisuri timpanici. To je labavi dio označen kao pars flakcida membrane timpani. Pars tensa je od pars flakcide odvojena sa dva nabora, plika membrane timpani anterior i posterior koje polaze sa spine timpanike major i minor i usmjerene su prema vrhu pars flakcide. Na membrani timpani opisujemo lateralnu i medijalnu stranu, te rub-limbus membrane timpani. Lateralna strana je udubljena na mjestu gdje se iznutra veže manubrium malei. To je pupak ili umbo membrane timpani. Manubrium se svana vidi kao pruga strija malearis. Na vrhu te strije nalazi se malo izbočenje, prominencija malearis koju uzrokuje procesus lateralis malei. Medijalna strana membrane je u sredini izbočena što odgovara udubljenosti na lateralnoj strani. Na granici između pars tense i pars flakcide nalazi se nabor, plika horde timpani, kroz koju prolazi istoimeni živac, horda timpani, grana n. facialisa. Ova plika se dijeli na dva dijela, jedan ispred manubrijuma nazvan plika malearis anterior, i drugi iza manubrijuma koji je označen kao plika malearis posterior. Limbus membrane timpani uložen je u sulkus timpanikus, a prekinut je u području incisure timpanike. Membrana timpani je idući od svana prema iznutra građena od tri sloja:

1. Koža-stratum kutaneum koja predstavlja nastavak kože iz meatus akustikus eksternusa
2. Fibrozni sloj-stratum proprium kojeg izgrađuju cirkularne i radijalne niti. Cirkularne niti idu kružno obuhvativši manubrijum. Radijalne niti idu zrakasto od periferije membrane ka njenom centru. Radijalne niti nedostaju u području pars flakcide i to je polje označeno kao trigonum interadiale. Cirkularne i radijalne niti se isprepliću u području limbusa te se formira tzv. anulus fibrokartilagineus.
3. Mukozni sloj-stratum mukozum čini zapravo sluznica kavitasa timpani.

Ossicula auditus

U slušne koščice spadaju maleus-čekić, incus-nakovanj i stapes-uzengija. Ovo ispitno pitanje ima u osteologiji.

Articulationes ossiculorum auditus

Slušne koščice su povezane pomoću dva zgloba, i to artikulacio inkudomalearis i artikulacio inkudostapedialis. Osim toga maleus je manubriumom i lateralnim procesusom uložen u membranu timpani,dok je stapes povezan sa fenestra ovalis pomoću sindezmozis timpanostapedialis. Artikulacio inkudomalearis je zglob između maleusa i inkusa. Konveksna zglobna ploština nalazi se na  kaputu maleusa, dok je konkavna zglobna ploština locirana na prednjoj strani korpusa inkusa. Zglobne ploštine su obložene hijalnom hrskavicom. Cijeli zglob je uložen u zglobnu čahuru koja se veže na rubove zglobnih ploština, dok se u unutrašnjosti zgloba nalazi jedan meniskus koji nepotpuno dijeli zglobne ploštine.Artikulacio inkudostapedialis je zglob između inkusa i stapesa.Konveksna zglobna ploština nalazi se na procesus lentikularisu na inkusu, dok se konkavna nalazi na glavi stapesa. Funkcionalno ovo je zglob sa više osovina, te spada u artikulacio kotilika. Sindezmozis timpanostapedialis je vezivni spoj između baze stapesa i fenestre ovalis. Ove strukture povezuje ligamentum anulare stapedis. Nekada se između baze stapesa i fenestre ovalis nalazi mali glatki mišić nazvan m. fiksator bazeos stapedis.

Ligamenta ossiculorum auditus

Slušne koščice povezane su sa zidovima kavitasa timpani odgovarajućim ligamentima. Maleus povezuju tri ligamenta. Lig. malei anterius ide sa procesus anterior i hvata se u području fissure petrotimpanike. Lig. malei superius povezuje caput malei sa gornjim zidom recesus epitimpanikusa. Lig malei laterale ide sa koluma maleusa na incisuru timpaniku. Inkus ima dva ligamenta. To su lig. incudis superius koji ide sa korpus inkudis na gornji zid recesus epitimpanikusa i lig. inkudis posterius koji povezuje crus breve sa fossom inkudis na stražnjem zidu kavitasa timpani. Osim ovim ligamenata u području plike membrane timpani anterior i posterior nalazimo zadebljanja nazvana lig. timpanomaleolare anterius i posterius.

Musculi ossiculorum auditus

U musculi ossiculorum auditus spadaju dva mala poprečno prugasta mišića:m. tensor tympani i m. stapedius.

1.M. tensor tympani polazi sa periosta velikog krila sfenoidalne kosti i sa hrskavičnog dijela tube auditive. Ulazi u semicanalis musculi tensoris timpani koji je dio kanalisa muskulotubularisa. Zavija oko procesus kohleariformisa i hvata se na medijalni dio koluma i manubriuma maleusa. Inervira ga n. tensoris timpani, grana n. pterigoideus medialisa od n. mandibularisa. Svojom kontrakcijom ovaj mišić vuče maleus prema medijalno i nateže membranu timpani. U tom slučaju membrana prima jake zvučne podražaje.

2. M. stapedius je najmanji poprečno-prugasti mišić ljudskog tijela. Dug je svega 8 milimetara. Nalazi se u koštanoj supstanci eminencije piramidalis na čijom vrhu izlazi i hvata se na stražnjoj strani koluma  stapesa. Inervira ga n. stapedius, grana n. facialisa. Ovaj mišić svojom kontrakcijom izvlači stapes iz fenestre ovalis i pomjera čitav sistem slušnih koščica prema lateralno, čime se membrana timpani olabavi i tada prima slabije zvučne podražaje.

Tuba auditiva

Tuba auditiva je dijelom koštani, a dijelom fibrokartilaginozni kanal koji spaja srednje uho i epifarings. Počinje na lateralnom zidu faringsa, ide gore, natrag i lateralno, te ulazi u semikanalis tube auditive u piramidi temporalne kosti. U svom toku tuba auditiva pokazuje jedno suženje, istmus koji se nalazi na granici prednje tri četvrtine I stražnje četvrtine. Na tubi auditivi opisujemo pet dijelova, i to:

1. ostium faringeum tube auditive nalazi se na lateralnom zidu epifaringsa iza konhe nasalis inferior.Hrskavični skelet tube uzrokuje izbočenje u faringsu nazvano torus tubarius.

2. pars kartilaginea je drugi dio. Čini je kartilago tube auditive na kojoj razlikujemo dvije lamele i to medijalnu i lateralnu. Prostor između dvije lamele nadopunjava vezivna lamina membranacea koja čini dio lateralnog i donji zid tube. Za laminu membranaceu veže se m. tensor veli palatine koji svojom kontrakcijom otvori lumen tube.

3. Istmus je suženo mjesto koje odgovara vanjskom otvoru semikanalisa tube auditive.

4. Pars osea je zapravo semikanalis tube auditive koji je dio kanalis muskulotubariusa. Kroz ovaj kanal prolaze tuba auditiva i m. tensor timpani.

5. Ostium timpanikum tube auditive je otvor kojim se tuba otvara u kavitas timpani.

Tuba je iznutra obložena sluznicom sa višerednim trepetljikacim epitelom. U lamini propriji nalazi se tonzila tubaria i glandule tubarije.

Cavitas tympani

Ovo pitanje treba naučiti iz osteologije. Isto se odnosi i na antrum mastoideum, koji može da se pita u sklopu ispitnog pitanja auris media, kao njegov sastavni dio.

Auris interna

Unutrašnje uho je najkomplikovaniji dio uha.Sastoji se iz koštanog i membranoznog dijela koji se označavaju kao labirintus oseus i labirintus membranaceus. Sa funkcionalnog aspekta unutrašnje uho dijeloma na akustički i statički dio. Akustički dio čini kohlea u kojoj je smješten duktus kohlearis, a statički čine vestibulum u kojem su smješteni sakulus i utrikulus, te semicirkularni kanali u kojima su smješteni semicirkularni duktusi.

Labyrinthus osseus

Koštani labirint je smješten u piramidi sljepoočne kosti. Čine ga tri dijela, i to kohlea koja se nalazi najviše prema naprijed i medijalno, potom vestibulum koji leži u sredini i tri semicirkularna kanala koji se nalaze najviše straga i lateralno. Unutar koštanog labirinta nalazi se membranozni labirint kojeg čine duktus cohlearis koji je smješten u kohlei, potom sakulus i utrikulus koji su smješteni u vestibulumu, te tri semicirkularna duktusa koji se nalaze u odgovarajućim semicirkularnim kanalima. Između koštanog i membranoznog labirinta je tzv. perilimfatički prostor kojeg ispunjava tekućina nazvana perilimfa.

Cochlea

Kohlea je spiralni kanal, kanalis spiralis kohlee koji zavija slično puževoj školjci. Polazi sa prednje-donjeg zida vestibuluma, te ide prema dolje i naprijed, a zatim zavija prema gore i natrag dva i po puta pri ćemu se svaki zavoj sužava i odmakne u lateralnu stranu. Takvim tokom kohlea dobija oblik konusa na kojem opisujemo bazu, bazis kohlee koja je okrenuta prema medijalno i vrh, kupula kohlee koji je okrenut prema lateralno. Unutrašnjost konusa kojeg pravi kanalis spiralis ispunjava modiolus koji takođe ima oblik konusa sa bazom prema medijalno i vrhom zvanim apeks modioli sa kojeg odlazi koštana pločica zvana lamina modioli. Baza modiolusa projicira se u fundus meatus acusticus internus u području aree kohlee. Naime modiolus je pun kanalića, kanales longitudinales modioli od kojih svaki odgovara jednom otvoru u traktus spiralis foraminosus. Ovi kanalići završavaju na bazi lamine spiralis osee u kanalu koji se zove canalis spiralis modioli, a u kojem je smješten ganglion spirale kohlee. Canalis spiralis je koštanom pločom koja se zove lamina spiralis osea nepotpuno podijeljen na dva dijela i to skala vestibuli i skala timpani. Potpunu podijelu vrši duktus kohlearis koji leži u skala media. Lamina spiralis osea u području kupule završava sa hamulus lamine spiralis. Između ovog hamulusa i lamine modioli nalazi se tzv helikotrema preko koje komuniciraju skala timpani i skala vestibuli. U bazalnom dijelu skale timpani nalazi se otvor kojim počinje kanalikulus kohlee koji se otvara na donjoj strani piramide. Kroz ovaj kanalić prolazi duktus perilimfatikus.

Meatus acusticus internus

Meatus akusticus internus je koštani kanal koji počinje na stražnjoj strani piramide sljepoočne kosti sa otvorom porus akusticus internus. Ide prema lateralno i natrag i završava slijepim dnom, fundus meatus akustici interni. Ovaj fundus je sa dva grebena krista vertikalis i krista transversa podijeljen na 4 polja. Prednje gornje se zove area n. facialis i kroz njega prolaze n. facialis i n. intermedius. Prednje-donje ima na sebi spiralni niz rupica, traktus spiralis foraminosus kroz koje prolaze niti n. kohlearisa. Zato se ovo polje zove area kohlee. Stražnje-gornje polje je area vestibularis superior i kroz nju prolaze niti n. utrikuloampularisa. Stražnje-donje polje je area vestibularis inferior i kroz nju prolaze niti n. sakularisa. Na stražnjem zidu meatusa internusa nalazi se foramen singulare kroz koji prolazi n. ampularis posterior. Inače kroz meatus akusticus internus prolaze n. facialis, n. intermedius, n. vestibulokohlearis te a. i vv. labirinti.

Vestibulum

Vestibulum je ovoidalna šupljina smještena između kohlee i semicirkularnih kanala. Na njemu opisujemo šest zidova. Lateralni zid je kos od gore prema dolje i do vani prema unutra. Na njemu se projicira fenestra vestibuli u koju je uložena baza stapesa. Medijalni zid odgovara stražnjem dijelu fundus meatus akustikus internusa. Na njemu nalazimo tri udubine. Gornja se zove recesus eliptikus i njoj je smješten utrikulus. Sprijeda i dolje u odnosu na recesus eliptikus, nalazi se druga udubina, recesus sferikus u koji je uložen sakulus. Prema dolje i nazad nalazi se recesus kohlearis u koji je uložen cekum vestibulare duktus kohlearis. Između recesus eliptikusa i sferikusa nalazi se crista vestibuli koja se prema naprijed proširi u izbočenje, piramis vestibuli.U prednjem dijelu recesus eliptikusa i na piramisu nalazi se makula kribroza superior kroz koju prolaze niti n. utrikuloampularisa. U recesus sferikusu nalazi se makula kribroza media kroz koju prolaze niti n. sakularisa. Iznad recesus kohlearisa nalazi se unutrašnji otvor kanalikusa vestibuli kroz koji prolazi duktus endolimfatikus. Na gornjem zidu nalazimo 4 otvora, dva sprijeda i dva straga.Prednji lateralni je ampularni otvor od kanalis semicirkularis anterior, a prednji medijalni je otvor za krus komune prednjeg i stražnjeg semicirkularnog kanala. Stražnji lateralni je ampularni otvor lateralnog semicirkularnog kanala, a stražnji medijalni je neampularni otvor istog kanala.  Na donjem zidu nalazimo dvije ploče i to medijalnu i lateralnu. Medijalna se nastavlja u lamina spiralis osea, a lateralna takođe ide u kohleu kao lamina spiralis sekundaria koja je izražena u bazalnom zavoju kohlee. Ove dvije ploče dijele vestibulum od kohlee, i kod živog čovjeka pukotina između njih premoštena je laminom basilaris. Prednji zid vestibuluma je uzak i odgovara početku skale vestibuli. Na stražnjem zidu nalazimo ampularni otvor stražnjeg semicirkularnog kanala. Blizu tog otvora, a djelimično u ampuli nalazi se makula kribroza inferior kroz koju prolazi n. ampularis posterior.

Canales semicirculares

Semicirkularni kanali zajedno sa kohleom i vestibulumom čine koštani labirint. Smješteni su iza vestibuluma. Ima ih tri:kanalis semicirkularis anterior, posterior i lateralis. Svaki od ta tri kanala ima jedan ampularni-krus ampulare i neampularni krak-crus simpleks. Neampularni krakovi prednjeg i stražnjeg kanalića se spajaju i čine crus comune.Kanalis semicirkularis anterior smješten je u frontalnoj ravni, a na prednjoj strani piramide izrokuje lučno izbočenje nazvano eminencija arkuata. Kanalis semicirkularis posterior smješten je u sagitalnoj ravni. Kanalis semicirkularis lateralis smješten je pod uglom od 30 stepeni u odnosu na horizontalnu ravan, a na medijalnom zidu kavitasa timpani ovaj kanal pravi izbočenje koje je nazvano prominencija kanalis semicirkularis lateralis. Otvori semicirkularnih kanala nalaze se u vestibulumu i to na njegovom gornjem i stražnjem zidu. Na gornjem zidu su 4 otvora. Prednji lateralni je ampularni otvor od kanalis semicirkularis anterior, a prednji medijalni je otvor za krus komune prednjeg i stražnjeg semicirkularnog kanala. Stražnji lateralni je ampularni otvor lateralnog semicirkularnog kanala, a stražnji medijalni je neampularni otvor istog. Na stražnjem zidu nalazimo ampularni otvor stražnjeg semicirkularnog kanala.

Labyrinthus membranaceus

Membranozni labirint leži u koštanom labirintu od kojega ga odvaja perilimfatički prostor ispunjen tekućinom zvanom perilimfa. Membranozni labirint čine duktus cohlearis koji je smješten u kohlei, zatim sakulus i utrikulus koji su smješteni u vestibulumu, te tri semicirkularna duktusa koji se nalaze u odgovarajućim koštanim semicirkularnim kanalima. Membranozni labirint ispunjava tekućina nazvana endolimfa. Inače sa funkcionalnog aspekta membranozni labirint se dijeli na akustički dio kojeg čini duktus kohlearis i statički dio kojem pripadaju sakulus, utrikulus i semicirkularni duktusi.

Vasa sanquinea auris internae

Unutrašnje uho opskrbljuje a. labirinti koja je grana a. basilaris. Ova arterija prati n. statoakustikus i  u meatusu internusu dijeli se na rami vestibulares i rami kohleares. Rami vestibulares prate odgovarajuće grane statičkog nerva i granaju se po statičkom aparatu. Jedan od ovih ogranaka ulazi u kohleu i anastomozira sa kohlearnim granama, te obskrbljuje akustički organ. Kohlearne grane teku kao traktus arteriozus spiralis koji šalje ogranke ka duktusu kohlearisu ili čine gustu mrežu u području lig. spirale kohlee. Vene se skupljaju u venu spiralis modioli koja je u vezi sa vas spirale.Iz jednog dijela kohlee idu dvije vene spiralis modioli koje se spoje u venu kanalikuli kohlee koja se uljeva u v. jugularis internu.Od drugog dijela kohlee odlazi traktus venosus spiralis koji čini venu labirinti.