Stres – Stress

Stres
Stres

Stres
Stres

Odavno je poznat utjecaj stresa na različite organe i organske sisteme. Najveći tradicionalni faktori rizika kao hipertenzija, dijabetes mellitus, poremećen metabolizam lipida te debljina ne uspijevaju objasniti više od polovice slučajeva srčanih bolesti. Danas se vjeruje da je stres ne samo snažno isprepleten s tradicionalnim, opće priznatim faktorima rizika, nego ga se smatra i samostalnim faktorom rizika za cerebrovaskularne, srčane ali i druge bolesti. Nadzirati nepotrebni stres može stoga biti možda i najvažniji ključ u prevenciji nastanka bolesti srca i krvnih žila.

Rani znakovi stresa su: apatija, tjeskoba, razdražljivost, duševni zamor, izbjegavanje (posla, odgovornosti, zanemarivanje osobne higijene, kašnjenje na posao), nemogućnost da se kontroliraju iznenadni grubi porivi, česte promjene rasoploženja bez vidljivog razloga, česte bolesti, fizička iscrpljenost, glavobolja, nesanica, dobivanje ili gubljenje tjelesne težine, tegobe sa probavom. U najvećem broju slučajeva do stresa dolazi kad postoji nesrazmjer između očekivanja pojednica i očekivanja okoline.

U svakodnevnom životu nitko ne može izbjeći stresu; važan je međutim način na koji će se osoba odnositi prema problemu. Ono što jedna osoba osjeća kao teret, za drugu može biti poticaj. Da bismo smanjili stres, često je potrebno promijeniti uslove pod kojima radimo i živimo te smanjiti svoja očekivanja (koja su obično previsoka). Treba prihvatiti činjenicu da ne može sve biti po našim željama i pod našom kontrolom. Prevladati stres znači izaći na kraj s ljutniom i tjeskobom koju osoba osjeća u nepoznatoj ili neugodnoj situaciji te kreativno riješiti problem, bez suvišne nervoze. O svemu što radimo, trebamo misliti pozitivno.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.