Oralna higijena

oralna higijena
oralna higijena

 

oralna higijena
oralna higijena

 

Već krajem 19. stoljeća nalazimo prve podatke o sustavnom provođenju redovitih preventivnih stomatoloških pregleda što ih je organizirao John Greenwood, koji je živio i radio u New Yorku. Na taj način po prvi puta istaknuta je važnost i mogućnost prevencije karijesa oralnom higijenom.

Oralnu higijenu treba započeti s prvim mliječnim zubima u ustima. Budući da u tom dobu djeca često stavljaju razne predmete u usta, roditelj može iskoristiti situaciju te kroz igru očetkati ili gazom očistiti zubiće. Zube je potrebno četkati dječjim zubnim četkicama, kod jako male djece samo s mlakom vodom, a kod malo starije s fluoridiranim zubnim pastama.

Danas znanstveni i klinički temelji u prevenciji karijesa stoje pri stavu da je prepoznavanje karijesa na razina kavitacije prekasno da bi se zadovoljila suvremena načela koja danas postoje unutar struke. Moderna preventivna terapija karijesa govori o terapijskom zahvatu prije nastanka kavitacije, kako bi se osigurala pravilna i učinkovita prevencija bolesti i iskoristile sve mogućnosti modernih preventivnih zahvata.

Glavni etiološki činilac za nastanak karijesa i bolesti parodonta je zubni plak. Količina plaka i broj bakterija u slini u neposrednoj su vezi s ugroženošću svakog pojedinca karijesom. Uklanjanje plaka, glavni je cilj četkanja zubi. Pranje zubi dugo vremena bilo je jedno od osnovnih sastavnica  programa usmjerenog na prevenciju zubnog karijesa.

Danas oko 90% osoba u zapadnim zemljama pere (četka) zube više-manje redovito. Bosna i Hercegovina je na žalost još uvijek daleko od tog standarda.

Stoga edukacija roditelja i djece trebala bi biti prva razina skupne prevencije karijesa. Tako se prvenstveno kroz vrtić školu i pedijatrijske ambulante, patronažnu službu, roditelju ali i djetetu daju osnovne informacije i smjernice za očuvanje zdravlja zubi, važnosti oralne higijene i odlaska stomatologu na kontrolne preglede.

Preporučljivo je otići barem dva puta godišnje, ako ne i češće. Tako stomatolog na vrijeme može prepoznati i spriječiti probleme, prije nego postanu veća smetnja.

Karijes kao najčešći problem oralne higijene

Karijes je danas, bez obzira na dobro poznavanje prirode bolesti i mogućnosti njezine učinkovite prevencije, još uvijek najraširenija bolest naše civilizacije, od koje boluje i do 90% cjelokupnog stanovništva. Nasuprot tome moguća prevencija svih bolesti usne šupljine je preko 90%.

Jednu od najboljih definicija karijesa, koja istovremeno daje smjernice za njegovu učinkovitu prevenciju, dao je prof. Loesch: “Zubni karijes je hronična, kompleksna bakterijska infekcija koja rezultira miligramskim gubicima minerala iz zuba koji je zahvaćen infekcijom. Usprkos više uzročnoj prirodi ove infekcije, glavni čimbenici su bakterije i prehrambene navike koje osiguravaju da se bolest razvije i kao takva prepozna.”

Plak, glavni etiološki činilac za nastanak karijesa i bolesti parodonta, je nemineralizirana organizirana nakupina mikroorganizama u organskom matriksu mukopolisaharida.
Izgleda kao sluzava skvama na površini zuba koja se teško skida, može se ukloniti mehaničkim čišćenjem, bezbojna je, prostim okom nevidljiva, ali bojenjem uočljiva.

Lokaliziran je subgingivalno u sulkusu i parodontnim džepovima (gdje uzrokuje parodontitis) i supragingivalno na zubima ( gdje uzrokuje zubni karijes).

Streptococcus mutans, Lactobacillus acidophilus i Actinomyices viscosus najodgovorniji su za nastanak kariogene komponente plaka.

Količina plaka i broj bakterija u slini u neposrednoj su vezi s ugroženošću svakog pojedinca karijesom.

Kontrola zubnih naslaga (plaka) i redukcija kariogenih bakterija prva je i najvažnija razina u prevenciji karijesa, a pravilna i potpuna oralna higijena je najdostupnije, najučinkovitije i najjeftinije sredstvo je za postizanje tog cilja.

U svakodnevnom kliničkom radu susrećemo pacijente kojima su pravilna oralna higijena i redovite kontrole dovoljne za očuvanje zdravlja zubi.

Pravilna oralna higijena podrazumijeva pranje zubi, uz pravilno četkanje, optimalno tri puta na dan, navečer prije spavanja, ujutro poslije doručka, poslije ručka, te poslije konzumiranja slatkiša. Uz to potrebno je i čišćenje interdentalnih prostora zubnim koncem uz povremenu upotrebu  tekućine za ispiranje usta.

Na žalost kod nas još ne postoji dovoljno razvijena svijest o važnosti oralnog zdravlja za opće zdravlje pojedinca, a još manje o važnosti provođenja oralne higijene.

Prema jednoj studiji samo 10,57% djece u dobi od 11-14 godina, pere zube više puta dnevno, 44,05% povremeno, 44,93% rijetko, a 0,44% nikada.

KEP indeks za ispitivanu skupinu iznosi 6,7. U većini Europskih zemalja taj broj je ispod  3, u većini  zemalja EU-e kreće se između 0,5 i 1,5. Za ilustraciju u Hrvatskoj je 1991. godine iznosio 2,6, a 1999. god. 3,5.

Ovaj porast KEP indeksa nastao je najvjerojatnije kao posljedica reforme primarne zdravstvene zaštite u kojoj se izgubila sustavna preventivna stomatološka zaštita djece i mladeži u vrtićima i školama, a nije izgrađen novi sustav.

Epidemiološka i klinička ispitivanja pokazuju da bakterije naseljene na vratu zuba uzrokuju parodontitis. Sve dok je površina zuba čista, gingiva će ostati zdrava.

Učestalost parodontnih bolesti u Bosni i Hercegovini vrlo je visoka. Prema jednoj studiji u dobnoj skupini od 15-19 godina izražen je parodontitis kod 30% ispitanika. Kod odraslih osoba starih 35-44 godine u 76% slučajeva dijagnosticiran je parodontitis, dok je u dobnoj skupini od 65 i više godina čak 64% osoba bezubo, dakle sa 6 isključenih sekstanata, a kod ostalih je prisutan parodontitis u 90% slučajeva i 2,5 bezuba sekstanta.

Školsko doba je vrijeme kada se trajno stječu navike i kada je zdravstveno-odgojna informacija pravodobno pružena. Budući da je to vrijeme u kojem se dešavaju intenzivne promjene, za nas posebno zanimljiva zamjena mliječnih zubi novim trajnim zubima, stomatolog bi barem jedanput u školskoj godini u svakom razredu morao održati predavanje s temom o zdravlju zubi i usne šupljine.

Moramo djecu naučiti da se zubni karijes može i mora spriječiti i da nam oni u tome mogu i moraju pomoći.

Sprovođenje oralne higijene

Za čistu usnu šupljinu daleko je najvažnija dobra četkica za zube.

ČETKICA – Dobra četkica za zube je relativno jeftina kad se usporedi s većinom postupaka u stomatologiji. U trgovinama ne nedostaje četkica u bezbroj oblika, stilova i boja. Ova raznolikost ne treba zbuniti. Biranje najbolje četkice počinje biranjem pravilnih vlakana na četkici. Oni su važni jer s njima zub dolazi u kontakt. Treba obratiti pažnju na tip, oblik i raspored vlakana prije kupovanja svake četkice.

TIP VLAKANA – Danas se vlakna rade od najlona i /ili poliestera. Tvrda, medium ili meka vlakna sva skidaju plak; ali tvrda i srednje tvrda mogu nepovratno oštetiti desni, jezik i obraze. Mogu izazvati bolesti parodonta ,a mogu i oštetiti neke kompozitne ispune(DeWet et al. 1986). Istraživanja pokazuju da meke četkice jednako učinkovito odstranjuju plak kao i srednje i tvrde. Zbog svega navedenog tražite četkicu mekih vlakana.

OBLIK VLAKANA – Oblik je isto važan. Četkice sa oštrim vrhovima su destruktivnije za tkiva usne šupljine nego zaobljena. To je dosta teško vidjeti jer su vrhovi mali. Drisko  (1995)  je gledao pod mikroskopom i zaključio da su Crest Complete četkice imaju visok postotak vlakana zaobljenog vrha, a isto tako i Oral- B. Istrošena četkica i izvrnuti vrhovi gube na svojoj efikasnosti. Kako je najvažniji dio četkice vlakna a ne oblik same četkice, bitno je da su ona kvalitetna. Žvakanje četkice uništava i četkicu i zube. Molimo da ne usvojite ovu raširenu naviku! Oral-B Laboratoriji su dizajnirali indikator četkice koji kad boja izblijedi do pola ukazuje da se četkica mora mijenjati. Nova četkica je 30 % efikasnija od istrošene: zato svoju četkicu mijenjajte svako 2-3 mjeseca.

RASPORED VLAKANA – Obično četkice imaju 6 snopića uzduž i 3 snopića vlakana poprijeko.Dodavajući još snopića postaje preteško oprati zadnje zube. Četkice s puno vlakana su one sa 13 snopića uzduž i 4 poprijeko. Kod takvih četkica vlakna stoje bliže jedna drugim, pa je lakši manevar oko desni.

Četkica treba imati puno  snopića, mekih i zaobljenih vlakana.

PASTA ZA ZUBE ima mnogo vrsta,većina ih sadrži fluor u sebi i to je dobro. Ako niste teški pušač, perete zube redovito ili čak imate osjetljivije zube, nema potrebe upotrebljavati agresivne paste s jakim abrazivnim djelovanjem (mikrogranule) ili sa izbjeljivanjem. Toplo preporučujem ‘aronal’ i ‘elmex’ jer je jedino u njima fluor vezan organski, a ne u spoju s natrijem, što je učinkovitije. ‘aronal’ se preporučuje za pranje zubi ujutro i preko dana, a ‘elmex’ za večer.

OTOPINE ZA ISPIRANJE USTA su pogodne i za suzbijanje parodontnih bolesti. Utječu na smanjenje gingivitisa, a iako mehanizam djelovanja kod parodontitisa nije jasan, mnoge su studije pokazale da ove antiseptičke otopine udružene s redovnim četkanjem zubi daju bolji učinak na parodont od samog četkanja. Osim klasičnog čišćenja zubi, pacijentima s gingivitisom i parodontitisom izrazito je važna higijena prostora između zubi.

ZUBNI KONAC – je prvo sredstvo za higijenu među zubnog prostora, a oni koji sadrže topljivi pirofosfat od 21% do 37% bolje sprječava nastanak kamenca u usporedbi s običnim.

ŽVAKAĆE GUME Novija istraživanja pokazuju zanimanje za žvakaće gume kao promotore oralnog zdravlja . Osim što stimuliraju stvaranje sline koja otklanja ostatke hrane, birajte žvakaće bez šećera, sa Na- bikarbonatom, sorbitolom, malitolom, xylitolom. Ako imate problema sa žgaravicom ili čirem na želucu onda bolje izbjegavajte predugo upotrebu žvakaćih guma jer mogu pogoršati stanje.

Bolesti uzrokovane lošom oralnom higijenom

Tijekom proteklih 10 godina, istraživači zdravstvenih studija proučavali su odnos između bolesti desni i bolesti koje utječu na cijelo tijelo. Stomatološkim i medicinskim profesionalcima duže vrijeme već im je poznato osobe sa određenim bolestima i zdravstvenim stanjem imaju više problema sa desnima i zubima.

Dijabetes
Najviše dokaza postoji za povezanost bolesti desni i dijabetesa. Razne studije pokazale su da, dijabetes uvelike utječe na paradontne bolesti osobe. Osobe sa dijabetesom u ranijoj fazi mogu dobiti bolesti desni te su mnogo češće nego kod zdravih osoba. Ovo također vrijedi i za djecu oboljelu od dijabetesa kod kojih se upale desni javljaju češće. (Glikemijski indeks je sustav koji kategorizira hranu prema brzini na kojoj se njezini ugljikohidrati pretvaraju u glukozu unutar tijela, to je mjera efekta hrane na razinu šečera u krvi). Osobe sa slabijom glikemijskom kontrolom često osjete iskustvo najgorih Paradontnih bolesti.

Respiratorne infekcije

Bakterije koje se nalaze u usnoj šupljini osoba oboljelih od parodontnih bolesti (bolesti desni), mogu se disanjem udahnuti u pluća te time povećati rizik od bolesti dišnih organa, kao što su upala pluća i kronične opstruktivne plućne bolesti. Ovaj rizik je daleko veći kod pojedinaca koji su već ugroženi ili iscrpljeni od drugih bolest gdje se bakterije mogu kolonizirati.

Trudnoća
Znanstvenici su proučavali utjecaj parodontnih bolesti kod žena tijekom trudnoće. Neke od tih studija pokazale su odnos u broju prerano rođene djece ili djece rođene sa manjom tjelesnom težinom kod majki sa parodontalnim bolestima. Na primjer, neki dokazi pokazuju da ako je majka razvila parodontalnu bolest tijekom početka trudnoće ili ako se postojeća bolest pogorša, tada se povećava opasnost od ranijeg rođenja. Raniji porod može utjecati na težinu i razvoj djeteta, te se tada povećava rizik od neonatalnih i drugih zdravstvenih problema te razvojnih problema kasnije u životu. Ovaj odnos ističe važnost dobre oralne higijene tijekom trudnoće. Tu je potrebno više istraživanja, ali neke rane studije pokazuju da je liječenje parodontalne bolesti za vrijeme trudnoće, može imati pozitivan učinak na ishode trudnoće u nekim skupinama žena.

Bolesti srca

Odnos između bolesti srca i Parodontnih bolesti još uvijek je nejasan. Ranija istraživanja pokazala su da osobe s povješću infarkta, obično su imale loše oralno zdravlje. Kasnija istraživanja pokazala su umjerenu vezu između Parodontnih bolesti i povećanog rizika od bolesti srca. Također postoje istraživanja koja ne povezuju te dvije situacije.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.