Energetske potrebe organizma

Energetske potrebe čovjeka su definisane kao energetski unos uravnotežen sa energetskim rashodom, koji treba da održi energetsku ravnotežu osobe, čija je uhranjenost i tjelesni sastav, kao i stepen fizičke aktivnosti sasvim u skladu sa dobrim zdravljem. Ako se radi o djeci, trudnicama ili dojiljama, energetske potrebe uključuju energiju potrebnu za rast i porast tkiva ili sekreciju mlijeka. Energetski bilans ili ravnoteža je stanje u kome tjelesna masa ostaje ista, zato što je količina energije koja se unese ishranom, ravna njenoj potrošnji. Organizam zadovoljava dnevne energetske potrebe unosom ugljenih hidrata, masti, bjelančevina i alkohola. Sagorjevanjem 1 grama masnoće (lipida) stvara se 9,3 kcal; šećera (ugljenih hidrata) 4,1 kcal, bjelančevina (proteina) 4,1 kcal i alkohola 7.1 kcal

U kontekstu humane aktivnosti energija se izražava u kilodžulima – jedinica rada ili kao kilokalorije, što je jedinica za toplotu (količina toplote koja je potrebna da poveća temperaturu 1 kg vode za 1 0C). Mi ne jedemo kalorije, mi jedemo hranu koja snabdijeva organizam energijom izraženom u kilokalorijama. Energetske dnevne potrebe su bazirane na sumi potreba za bazalni metabolizam (BM) tj. RMR (ili REE), postprandijalnu termogenezu ili metabolički odgovor na unos hrane (TEF) i fizičku aktivnost (PAL). Doprinosući činioci u formiranju energetskih potreba su različiti: veličina (masa) tijela, tjelesni sastav, uzrast, pol, postprandijalna termogeneza, genetski faktori, hormonski status, zdravstveno stanje organizma, pojedini elementi životne sredine.