Tehničke osnove EEG-a

Kanal je signal registriran između dvije tačke (elektrode) na lubanji. Razlika napona između dvije tačke dobije se kao sinusoidna krivulja zbog stalne oscilacije napona. Minimum je 8 kanala, obično ih je 12 – 32.

Montaža je međusobni odnos elektroda prikazan u jednom dijelu snimka

Elektrode: Obično se koristi 16 elektroda po međunarodnom sustavu koji se naziva 10-20.

EEG montaža:

• T-  temporalna lobanja
• C-  centralna lobanja
• P-  parietalna lobanja
• O-  oksipitalna lobanja
• Z-  prostor između hemisfera
• F-  frontalna lobanja
• Plavo – desna hemisfera
• Crveno – lijeva hemisfera
• A – tzv. Indiferentne elektrode, npr. nauške

Kako bi se provocirala/otkrila prikrivena abnormalnost moždanog ritma koja se ne može registrirati uobičajenim rutinskim snimanjem EEG-a mogu se primjenjivati:

• Različiti postupci aktivacije (npr. hiperventilacija, intermitentna fotička stimulacija, ritmička akustička stimulacija, deprivacija spavanja, kemijsko-farmakološke metode)
• Kontinuirano višesatno/cjelodnevno EEG monitoriranje (“Holter”).
• Važno je i videomonitoriranje bolesnika uz snimanje EEG-a.

FAKTORI  KOJI OGRANIČAVAJU  EEG

• Orijentaciona, relativno neprecizna dijagnostička metoda. Elektrode na glavi mogu očitati mnoštvo neurona, ali ne i samo jedan (mala amplituda).
• EEG ima manju anatomsku specifičnost u usporedbi sa drugim (magnetska rezonanca).
• Najveći dio moždane kore se nalazi u sulkusima i samo je djelomično dostupan.
• Patološke aktivnosti ne moraju nužno biti izražene u vrijeme registriranja EEG-a.
• U 5% populacije patološka aktivnost može biti dominantna i imati fiziološku narav.

PREDNOSTI  EEG-a

• Potpuno neinvazivna, jeftina metoda, za pacijente nije neugodan, neškodljiva i bezbolna.
• U usporedbi s ostalim metodama, može se mjeriti u vrlo malim vremenskim intervalima.
• Vremenska rezolucija ostalih metoda je sekunde ili minute, a u EEG je manja od milisek.
• EEG je jedina metoda koja mjeri direktno električnu aktivnost mozga.

ŠTA  UTIČE  NA  EEG  TESTIRANJE

• Pomjeranje pacijenta pri snimanju.
• Uzimanje nekih lijekova, kao npr. anitepileptici, sedativa, trankilizera, barbiturata.
• Besvjesnost usljed trovanja lijekovima ili veoma niske tjelesne temparature (hipotermia)
• Prljava, masna kosa, ili kosa pokrivena lakom za kosu ili drugim preparatima

Tekst pripremila: Dr. Indira Karović