Koštana starost

To je vrijeme pojave epifiznih jezgara različitih kostiju. Konvencionalno se upotrebljava radiografija lijeve šake i doručja jer tu postoji velika agregacija dugih i kratkih kostiju, a ovaj dio je radiografski veoma pristupačan. Koštana starost u pravilu se poklapa sa hronološkom (postoje standardne devijacije za postojeća odstupanja). Kod djece koja brzo sazrijevaju koštana starost je veća nego hronološka, i to nekada može ukazivati i na izvjesne endokrinološke poremećaje.

U pravilu, ako koštana dob zaostaje za hronološkom pubertet će početi kasnije. Inače, početak puberteta se vremenski podudara sa pojavom sezamske kosti u tetivi adduktora palca. Kod djevojčica to je u prosjeku dob 10,5 godina, a kod dječaka 12,5 godina.

Postoji više metoda za procjenu koštane starosti prema rendgenogramu doručja. Najpoznatije su one prema Greulichovom i Pyleovom atlasu koje vrše poređenje ispitivanog RTG sa serijama standardnih slika. Druga metoda je prema Tanneru i Whitehouseu kojom sa boduje svaka jezgra, a onda se dobijeni zbir poredi prema standardnim. Uzimajući u obzir genetski potencijal, aktuelnu tjelesnu visinu i koštanu starost za djecu stariju od 6 godina može se veoma pouzdano predvidjeti konačna visina djeteta prema tablicama Bayleya, Pinneauoa i Marshalla.