Bolesti dijafragme

Diaphragma
Diaphragma

Diaphragma
Diaphragma

Upale dijafragme

Najčešće se prenose sa pleure. Uzroci su tuberkuloza, pneumonija, infarkt pluća, a kod zaraze trihinozom može biti i infiltrirana parazitima.

Glavni simptom je bol

  • ako je proces centralno postavljen širi se u vrat i rame (phrenicus)
  • ako je postavljen periferno – širi se u donji dio grudnog koša i gornji dio abdomena (donji torakalni nervi).

Bol ograničava disajne pokrete koji se otkrivaju fizikalnim pregledom, a radiološki se nalazi i slabija pokretljivost i odgovarajući proces na plućima.

Subfrenični apsces

Nakupina gnoja ispod bilo kojeg dijela dijafragme. Najčešće nastaje zbog:

  • perforacije ulkusa,
  • apendicitisa,
  • holecistitisa,
  • neoplazmi želuca i kolona, te
  • hematogeno širenjem iz udaljenih dijelova organizma

Proces se lako prenosi u pleuralni prostor izazivajući empijem.

Opšti simptomi:

  • temperatura
  • groznica
  • malaksalost
  • anoreksija (koji postoje još od početne infekcije, a samo se pogoršavaju stvaranjem apscesa ).

Najvažniji subjektivni simptom je bol u zidu thoraxa u području donjih rebara.

Ako se proces nalazi desno, jetra je pomjerena dole, a dijafragma nagore, što nalazimo fizikalno dijagnostički i radiološki. U krvi nalazimo ubrzanu sedimentaciju i leukocitozu. Konačna dijagnoza se postavlja punkcijom.

Terapija:

  • antibiotici
  • hiruška drenaža
  • operativno.

Paraliza dijafragme

Je prekid motorne inervacije zbog mehaničkih uzroka (povreda, uvećani limfni čvorovi, tumori), infektivni i toksični činioci i itd.

Unilateralna paraliza smanjuje vitalni kapacitet za 20%. Paralizovana polovina dijafragme leži nešto iznad nego zdrava i ima paradoksalne kretnje (u inspiraciji se diže, a u ekspirijumu spušta) – Kienböckov fenomen.

Kod obostrane paralize pacijent isključivo diše pomoćnom muskulaturom i jasno je dispnoičan, nema vidljivog pomicanja dijafragme – Littenov fenomen. Otežana je defekacija, a česte su i upale pluća zbog nedovoljne ventilacije.

Ispadanje dijafragme

Nastaje kada je dijafragma uglavnom sastavljena od vezivnog tkiva i malog broja mišićnih vlakana, podignuta je prema gore, a abdominalni organi ispunjavaju dobar dio grudnog koša. Pluća su komprimirana i aplastična.

Nastaje kongenitalno ili se stiče u toku života. Razlikuje se od stečene paralize frenikusa po tome što nema uzroka, od hernije se razlikuje radiološkim pregledom. Liječi se operativno stavljanjem proteze što daje dobre rezultate.

Klonični spazam dijafragme (singultus)

Iznenadni spazam dijafragme praćen zatvorenim glotisom. Normalno je da se javlja kod zdravih osoba ali može biti simptom opasnih oboljenja pogotovo ako se javlja prečesto i traje predugo:

  • oboljenja želuca
  • crijeva
  • perikarditis
  • medijastinitis
  • uremija
  • encefalitis
  • histerija

Terapija: draženje farinksa kateterom kroz nos, draženje frenikusa, tampon u nos sa natopljen xylocainom. Kod upornih stanja ide hlorpromazin, a nekada je potrebna i hiruška blokada frenikusa.

Tonični spazam dijafragme

Nastaje kod bjesnila, tetanusa, trovanja strihininom, eklampsije, encefalitisa pa i emfizema.

Glavni znak je dispnea sa bolom u gornjem abdomenu uz simptome osnovne bolesti.

Može se zaustaviti draženjem donjeg dijela toraksa ili gornjeg dijela abdomena, a u nekim slučajevima neophodna je vještačka ventilacija

Tik i lepršanje (flatter) dijafragme

Brzi ritmični pokreti dijafragme do 100 u minuti, a nalazimo ih kod encefalitisa i u histerijama. Problem je što je disanje ubrzano pa nastaje respiratorna alkaloza i  tetanija.

Subjektivni simptomi su bol u grudnom košu.

Ako je frekvencija još veća govorimo o flatteru čiji je uzrok najčešće nepoznat.

Terapija je blokada frenicusa kod perzistentnih slučajeva.

Hepato – dijafragmalna interpozicija kolona

Kad se kolon smjesti između dijafragme i jetre. Daje bolove u donjem dijelu desne strane grudnog koša. Javi se odjek prije nego što se dođe do nečujnosti jetre i tako može simulirati pneumo-peritoneum. Dijagnoza se postavlja radiološki.

Dijafragmalne hernije

Kada organi abdomena prolaze u grudni koš kroz normalne ili patološke otvore u dijafragmi i mogu biti traumatske i netraumatske.

Tumori dijafragme

Jako su rijetki. Obično je zahvaćena preko intratorakalnog ili intrabdomenalnog procesa. Najčešći primarni tumori su sarkomi. Benigni tumori ne izazivaju simptome dok maligni daju bol kao kod upale.

Dijagnoza se uspostavlja radiološki ili eksplorativnom torakotomijom, a terapija je hirurška.

1 Comment

  1. postovani,zaiata imate dobre i korisne clanke nek vas BOG nagradi za trud HVALA ASSYA

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.