Nervna regulacija disanja

Ova regulacija disanja je pod kontrolom rada disajnog centra (centralna kontrola) i aktivacije perifernih receptora na istezanje (periferna kontrola). Disajni centar je smješten u području moždanog stabla, u području medullae oblongatae i donje polovine ponsa. Građen je od tri skupine jedara:

• dorzalna respiracijska skupina; Odgovorna je za nastanak inspiracijskih signala tj. odgovorna je za osnovni ritam ovih signala.  Ove stanice su smještene u području traktus solitariusa, gdje završavaju vlakna vagusa i glossopharyngeusa koja donose informacije sa periferije. Ova skupina samostalno stvara impulse, što znaći da ako bi se moždano stablo hipotetski presjeklo ispod i iznad ove skupine ona bi i dalje stvarala signale. Ove signale  šalje preko nervnih vlakana do respiratornih mišića : dijafragme i v. interkostalnih mišića, dovodeći do njihove kontrakcije i nastanka inspirija. Inspiratorni signal nije suma pojedinačnih akcionih potencijala, nego je to rastući signal, tj. on se povećava u toku dvije sekunde, a zatim se prekida da bi se javio opet nakon 3 s. Ovo je bitno da bi se omogucilo skladno širenje pluća.
• druga skupina jedara je  pneumotaksijski centar;  Smješten je u donjoj polovini ponsa i vlakna njegovih stanica završavaju u dorzalnoj respiracijskoj skupini. Ta vlakna nose inhibicijske signale koji utiču na trajanje  inspiratornog signala, pa posredno utiče  na frekvenciju i dubinu disanja.
• ventralna respiracijska skupina Njene stanice imaju različite uloge:
  • U toku mirnog disanja stanice ventralne skupine su inaktivne
  • U toku forsiranog inspirija, dio signala iz dorzalne skupine se preliva u ventralnu skupinu, pa i ona učestvuje u nastanku forsiranog inspirija;
  • Dio neurona ventralne  skupine se aktivira i pri forsiranom ekspiriju.

Pored ove centralne nervne kontrole disanja postoji i periferna nervna kontrola disanja preko receptora na istezanje koji se nalaze u zidu velikih disajnih puteva i plućnom tkivu. Kada se pluća previše rastegnu , ovi receptori se podraže i putem vagusa šalju inhibicijske signale u dorzalnu skupinu što prekida inspirij i nastaje ekspirij. Ovo je tzv. Hering-Brojerov refleks.