Poremećaji ekstrapiramidalnog puta

Ekstrapiramidalni put nastaje dijelom od bazalnih ganglija koje su povezane sa ekstrapiramidalnim dijelovima kore velikog mozga i od djelova kortikospinalnog puta koji odvajaju aferentna vlakna prilikom silaska u kičmenu moždinu. U sastavu mu se nalaze bazalne ganglije, nukleus ruber, retikularna formacija itd. I on je povezan preko tractus rubrospinalis, tractus retikulospinalis, tractus tectospinalis (unosi audio-vizuelnu koordinaciju), tractus vestibulospinalis itd.

Prilikom oštećenja ekstrapiramidalnog puta dolazi do:

• smanjene pokretljivosti
• pojave određenih vrsta nevoljnih pokreta kao:
• horeatični pokreti
• atetoze
• tremor
• negrov znak (tonus zubčastog točka)

Chorea – horeatični pokreti

Javljaju se kod poremećaja bazalnih ganglija i to kod strijatuma (putamen). Horeatične kretnje su brze nevoljne kretnje raznih dijelova skeletne muskulature tijela:

• mimični pokretni muskulature lica
• pokreti jezika – koji mogu da otežavaja i potpuno onemoguće govor
• na ekstremitetima se pokreti manifestuju na gruba bacanja ekstremiteta čiji je tonus snižen pa to liči na pokrete plesa marioneta.

Horea može da zahvati samo jednu polovinu tijela – hemihoreja.

Atetoze

Atetoze su nemirne kretnje dužeg trajanja, podsječaju na zmijoliko kretanje. Najčešće zahvataju samo jedan ekstremitet i to njegove distalne krajeve, ruke pa zahvata prste. Prsti se nemirno šire, skupljaju formirajuće krajnje neobične položaje, a jak tonus muskulature nas spriječava da ih pomaknemo bez upotrebe veće sile. Za razliku od horeje prije svega imamo tu dužinu trajanja, pored toga atetoze ne prelaze na druge dijelove tijela kada se pojave dok horeja zahvati cijelo tijelo.

Tremor

Tremor je pojava u vidu drhtanja pri čemu imamo naizmjenične kontrakcije i opuštanja grupa mišića antagonista i agonista usljed čega se javljaju pokreti oko jedne fiksirane osovine. Ti pokreti mogu biti sa malim jedva primjetnim amplitudama, a nekada uzimaju amplitude od 20-30cm.

Razlikujemo statički i akcioni tremor zavisno od toga da li se javlja samo u mirovanju ili se javlja u toku vršenja pokreta. Posebna vrsta akcionog tremora je intencioni tremor gdje se tremorski pokreti pojavljuju u toku završetka radnje za koju je intencija da se završi precizno (dotakni vrh nosa prstom polagano).