Simbioza

Simbiozom se naziva bilo kakva povezanost živih bića, bilo korisna bilo štetna:

• Neutralizam je simbioza pri kojoj ne postoji nikakva interakcija između dva bića koja žive zajedno.
• Mutualizam (sinergizam) je simbioza gdje oba organizma imaju korist.
• Komenzalizam je simbioza kad jedan organizam ima korist od drugog, a drugi nema štetu ili korist. Staphylococcus aureus izlučuje tzv. V-faktor koji stimulira razvoj Haemophilus influenzae. Taj se fenomen naziva satelitizam.
• Antagonizam je kad ne mogu živjeti zajedno obično zato jer jedan organizam luči neku tvar koja ubija drugi organizam. E. coli stvara kiselinu koja inhibira Shigella dysenteriae. Gljivice luče antibiotike da bi se obranile od bakterija.
• Kompeticija nastaje kad se dva različita organizma istih potreba međusobno natječu. Pobijedit će onaj koji se brže i bolje adaptira na uvjete sredine. E. coli brže fermentira šećer od Salmonele pa poslije izvjesnog vremena u kulturi neće više biti Salmonele.
• Parazitizam je interakcija u kojoj jedan organizam živi na račun drugog (npr. bakteriofag).
• Predatorstvo je kad veći i jači jede manjeg i slabijeg. Entamoeba histolytica jede bakterije.

Rasprostanjenost mikroorganizama

Ima ih posvuda u prirodi; ubikvitarni:

• Zemlja: Bakterije i gljivice od kojih većina ne uzrokuje bolest, ali ima i nekih vrlo opakih mikroba: Clostridium botulinum, Clostridium tetani, spore Bacillus anthracis, ličinke i jajašca parazita.
• Voda: Pseudomonas, Microccocus, vibrioni, protozoe, spirohete, Clostridium. Čista voda je loša sredina za mikrobe zbog osmotskog tlaka i nedostatka hrane. Otpadne i prljave vode imaju Salmonele, Shigele, Vibrio chloreae, Mycobacterium tuberculosis, ciste Entamoebae histolitica, viruse polimijelitisa i hepatitisa.
• Zrak je nepogodna sredina za mikrobe, pa mogu kratko živjeti. Pogodniji su zatvoreni prostori zbog prašine: streptokoki, stafilokoki, Corynebacterium diphteriae, Mycobacterium tuberculosis, virusi polimijelitisa, kapljične infekcije. Mikroorganizmi sa ljudi u zrak dospijevaju ljuštenjem kože, sa sasušenog gnoja rana, a najviše sekretima dišnog trakta. Flueggeove kapljice iz zaraženog dišnog trakta padaju na predmete i tlo, zalijepe na prašinu i osuše, a zatim tu prašinu udahne neki zdravi pehist.
• Biljke, životinje, hrana: Pogotovo gljivice i plijesni, ali i bakterije, npr. Salmonele. Osobito su ugroženi mlijeko, meso, jaja.