Starenje mozga

Starenje mozga
Starenje mozga
Starenje mozga
Starenje mozga

Do nedavno, starenje mozga i sve što uključuje, od dosadne neugodnosti gubitka pamćenja vezane za starost do ozbiljnijih stanja kao što su Alzheimerova bolest i demencija, bilo je izjednačeno s neuronskim propadanjem.

Starenjem, mozak i nervni sistem prolaze kroz prirodne promjene.

Mozak i kičmena moždina gube nervne ćelije, težinu i volumen. Žljebovi na površini mozga se proširuju, a girusi na površini postaju manji. Povećava se izumiranje dijelova dendrita i stvaraju se tzv. “neurofibrilarne petlje”. Otpadni produkti se talože u moždanom tkivu nakon umiranja nervnih ćelijam izazivajući abnormalne strukture koje se zovu “senilni plakovi” .

Težina mozga počinje da opada od 45-50 godine i smanjuje se za oko 11%  od svoje težine u mladom odraslom dobu. Smanjenje tkiva mozga je očigledno na području površine mozga .

Više dokaza da je starenje mozga vezano za hemijske promjene u mozgu dolazi iz studija koje ukazuju na dobno vezani gubitak dopamina, moždane hemikalije vezane za užitak i nagradu, što usporava metabolizam u regijama mozga koje se odnose na spoznaju.

Genetski utjecaj na brzinu starenja mozga je u fokusu novog istraživanja.

Najintrigiranije vezano za starenje mozga je novo saznanje da brzina promjena može biti usporena ili ubrzana faktorima životnog stila. Tako npr. žustro hodanje 45 min. tri puta sedmično; 8 sati noćnog sna, itd. usporava razvoj promjena mozga vezanih za starenje.

Tekst pripremila: Dr. Indira Karović

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.