Karcinom jednjaka

Etiopatogeneza:

Karcinom jednjaka je relativno rijedak tumor, čiini oko 1.5 % svih malignih tumora, a oko 10% od svih tumora probavnog sistema. Najčešće nastaje u dobi 55 do 65 godina, češće kod muškaraca, 6:1 prema ženama.

Faktori rizika su: alkohol, pušenje, prethodne povrede  kaustičnim tvarima.

Patohistološki, 90% su planocelularni karcinomi. Adenokarcinom nastaje iz  dubokih žlijezda jednjaka, najčešće lociran u donjoj trećini. Najprije infiltrira zidove jednjaka, a potom metastazira limfogeno u cervikalne, retrofaringealne i medijastinalne limfonode.

Klinička slika:

Otežano gutanje najprije čvrste, potom i tečne hrane, gubitak tjelesne težine, bol pri gutanju, promuklost, a kod prodora tumora u disajne puteve traheju i bronhe javlja se kašalj i gušenje.

Dijagnoza:

Dijagnoza se postavlja anamnezom i RTG pasažom jednjaka sa barijevom kašom. Ako postoji sumnja na egofagotrahealnu fistulu, ne koristiti barijev kontrast nego gastrografin.
Endoskopom se lahko uzme biopsija i postavi patohistološka dijagnoza.

Liječenje:

Terapija je hirurška ukoliko je moguće. Prethodno se uradi CT medijastinuma da se ocijeni  odnos tumora prema susjednim strukturama i operabilnost procesa. Tumori u srednjoj i gornjoj trećini su većinom primarno inoperabilni obzirom da jednjak nema spoljašnju ovojnicu adventiciju pa se tumor lahko  širi na susjedne medijastinalne strukture.
Tumori donje trećine su  ponekad operabilni. Inoperabilni tumori se liječe zračenjem: eksternalnim i brahiterapijom.