EPH gestoze

Preeklampsija
Preeklampsija
Preeklampsija
Preeklampsija

EPH gestoza označava kompleksan sindrom koji se javlja u trudnoći, a čiji su glavni simptomi nakupljanje tekućine (edemi), pojava bjelančevina u urinu (proteinurija) i povišeni krvni pritisak (hipertenzija), a u najtežim slučajevima konvulzije i koma.

Sam pojam gestoza je opći naziv za bolesti svojstvene trudnoći (gestaciji) – patološka zbivanja u organizmu trudne žene. U ovom izvornom značenju razlikuju se dva oblika gestoza: rane i kasne gestoze. Rane gestoze javljaju se u ranoj trudnoći, obično tokom prvog trimestra i obuhvataju prekomjerno lučenje sline i prekomjerno povraćanje u trudnoći, a u kasne gestoze se ubrajaju EPH gestoza i eklampsija.

Rane gestoze

Prekomjerno lučenje žlijezda slinovnica u trudnoći (ptyalismus) je uobičajni i neugodni simptom rane trudnoće. Češće se javlja kod žena koje imaju mučnine i vjerojatno pojačava osjećaj gađenja u trudnoći. Ukoliko se radi o velikim količinama (više od 1 l/dan) može nastati ulcerozni stomatitis ili doći do dehidracije. Nema pouzdanog lijeka, a kod ekstremnih slučajeva primjenjuju se vrlo oprezno trankilajzeri, sedativi, antihistaminici i atropin.

Jutarnje mučnine i povraćanje (emesis), iako gotovo sinonim za ranu trudnoću, javljaju se u svega 1/3 – 1/2 trudnica. Nije sasvim sigurno, ali se smatra da je visoka razina hormona hCG tokom prvih 12 tjedana trudnoće odgovorna za mučninu, gađenje i povraćanje u ovom razdoblju trudnoće. Padom razine hCG nakon 16. tjedna trudnoće kod većine trudnica prestaju tegobe ovog tipa. Osim hormonskih faktora, značajnu ulogu u nastanku ovih tegoba igraju psihološki i emotivni faktori. Kod lakših oblika povraćanja trudnica povraća dva do pet puta na dan, obično poslije jela, pri čemu se tjelesna težina ne mijenja, a vitalne funkcije su nepromijenjene. Umjereno teško povraćanje podrazumijeva povraćanje pet do deset puta na dan, pri čemu dolazi do pada tjelesne težine, porasta pulsa, smanjenja izlučivanja tekućine i promjena u sastavu elektrolita krvi. Teški oblici povraćanja (hyperemesis) s povraćanjem 10 – 20 puta na dan praćeni su teškom dehidracijom, anurijom, i u najtežim slučajevima mogu dovesti do javljanja halucinacija, delirija, žutice, kome i smrti. U ovakovim slučajevima nužna je hospitalizacija trudnice s nadoknadom tekućine, elektrolita i vitamina, uz sedaciju i kortikosteroidnu terapiju. Vrlo rijetko dolazi do takovog oštećenja funkcija jetre i bubrega da je nužno prekinuti trudnoću kako bi se trudnica održala na životu.

Kasne gestoze

Kasne ili pozne gestoze javljaju se iznimno prije 24. tjedna trudnoće i nakon 48 sati od poroda, a učestalost se kreće između 3 – 10% trudnoća. Klasična definicija simptoma obuhvaća pojavu edema (E) što označuje nakupljanje tekućine u tkivima, proteinuriju (P) s > 0,3 g/l bjelančevina u urinu/24 sata i hipertenziju (H) pri čemu je sistolični tlak >/= 140 mm Hg i dijastolični tlak >/= 90 mm Hg. Početna slova ovih simptoma tvore kraticu EPH, pa otuda i naziva EPH bolest svojstvena trudnoći ili EPH gestoza. Mnogobrojne su podjele EPH gestoza: prema simptomima, prema patogenezi, prema pratećim bolestima, prema težini simptoma.

Danas se ipak najčešće rabi podjela američkog komiteta za zaštitu majki prema kojoj razlikujemo:

  • akutnu toksemiju trudnoće
  • hroničnu hipertenziju
  • neklasificirana stanja i bolesti.

Akutna toksemija trudnoće obuhvata dva stanja:

Preeklampsija je definirana povišenim krvnim tlakom (PIH – pregnancy induced hypertonia) i proteinurijom u trudnoći, a eklampsija prije svega pojavom konvulzija u trudnoći. Pri tome se eklampsija najčešće nadovezuje na preeklampsiju iako je moguća pojava konvulzija i bez znakova preeklampije (eclampsia sine eclampsia).

Na koji način trudnoća dovodi do pojave visokog tlaka ili oštećenja bubrega i izlučivanja bjelančevina u urinu nije još uvijek konačno razjašnjeno. I ovdje postoje mnogobrojne teorije od kojih je najprihvatljivija teorija o nedostatnoj funkciji trofoblasta i nedovoljno učinkovitoj eroziji spiralnih arterija maternice. U nekih trudnica izostaje ova funkcijska denervacija spiralnih arterija zbog čega one ostaju deblje, povišenog tonusa i užeg lumena. Ovdje se najverojatnije radi o manjkavoj produkciji prostaciklina PGI2 (pri čemu moguću ulogu igra i genetska pogreška u kodiranju trofoblastne produkcije PGI2 i TXA2).

Drugi mehanizmi koji se raspravljaju su supresija stvaranja prostaglandina uslijed lokalnog djelovanja kateholamina i progesterona, odnosno oštećenje endotelnih stanica putem nekog serumskog faktora (lipidni peroksidi – malonaldehid). U svakom slučaju ova početna neravnoteža u stvaranju prostaciklina PGI2 i tromboksana TXA2 odgovorna je za niz kaskadnih reakcija koje dovode do oštećenja bubrežnih funkcija i proteinurije, odnosno povišenog krvnog tlaka i smanjenja protoka krvi kroz maternicu i posteljicu. Kao posljedica ovih promjena javlja se zastoj rasta djeteta, kao i veća učestalost mrtvorođenih beba ili nedonoščadi. Krajnji i najteži stadij EPH gestoze je eklampsija koja se odlikuje iznenadnim gubitkom svijesti i pojavom konvulzija, nakon čega nastupa kraće ili duže komatozno stanje.

Dijagnostika i praćenje trudnoće, kao i tijek poroda u ovim slučajevima su iznimno komplicirani. EPH gestoza je upravo razlog zašto se kod svakog pregleda trudnice u okviru antenatalne skrbi mjeri tjelesna težina, krvni tlak i pregleda urin na sadržaj bjelančevina. Najmanja sumnja na neki od znakova EPH gestoze zahtijeva niz laboratorijskih testova, kao i intenzivno ultrazvučno i kardiotokografsko (CTG) praćenje. Niti kod jedne druge bolesti u trudnoći obojeni Doppler nema tako važnu ulogu kao što je to kod EPH gestoze. Mjerenje protoka krvi kroz krvne žile maternice tokom 20. – 24. tjedna trudnoće može u velikom postotku predskazati pojavu kasne gestoze. Kod svih i malo težih oblika obavezna je hospitalizacija uz intenzivni nadzor, a terapija se ravna prema nalazima, stanju trudnice i tjednima trudnoće. Porod se također ovisno o simptomima može dovršiti vaginalnim putem ili carskim rezom, ovisno o postojanju indikacija za carski rez.

EPH gestoza je idealan primjer kako i koliko redoviti ginekološki pregledi trudnica u okviru antenatalne skrbi igraju ulogu i imaju važnost u nadziranju pravilnog toka trudnoće i poroda, odnosno prepoznavanju potencijalnih izvora opasnosti za majku i dijete.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.