
Antisepsa je postupak kod kojeg se hemijskim sredstvima uništavaju svi oblici mikroorganizama, smanjuje njihov broj, spriječava rast i razmnožavanje. Dakle postupak koji činimo u borbi protiv infekcije. Uveo ju je Lister 1867 (pranje ruku u 5% karbolnoj kiselini, stavljanje zavoja namočenih u nju na ranu, i prskanje operativnog polja istom). Antisepsa se provodi različitim hemijskim sredstvima koja se dijele na antiseptike i dezinficijense.
Asepsa je takav postupak kod kojega je isključena mogućnost infekcije odnosno svedena na najmanju moguću mjeru. Sterilizacija instrumenata, dezinfekcija kože, hirurško pranje ruku, upotreba zaštitnih maski i druge metode pospješuju učinak. Dakle asepsa je pojam koja se koristi kao pridjev načinu rada, aseptičan rad u sali. Metodu aseptičnog rada uveo je Bergmann 1890.
Aseptična metoda rada u sali danas treba da izgleda:
- osoblje nosi čistu uniformu
- kosa pokrivena kapom ili maramom
- maske se nose na nosu i ustima
- kaljače ili platnene natikače na nogama preko papuča i klompi
- operatori i instrumentari peru ruke toplom vodom i sapunom 10 minuta (eventualno betadinom) uz upotrebu četke a nakon toga se ruke osuše sterilnom kompresom a onda se dezinficiraju alkoholom, asepsolom, betadinom i sl.)
- oblače sterilne mantile i rukavice
- bolesnik mora biti dobro opran, kosmati dijelovi u blizini i na budućem operativnom polju moraju biti obrijani,
- operaciono polje se čisti sa hidrogenom zatim asepsolom i betadinom i onda se pokriva sterilnim rubljem
- operacione sale čiste se svakodnevno raznim antiseptičkim sredstvima a koristi se i ultraviolentna lampa koja gori preko noći.
- Operacione sale ne smiju imati prozore prema vani, potrebno je obezbjediti adekvatnu ventilaciju po mogućnosti sterilnim zrakom.
- Instrumentarij mora biti sterilan Antiseptici i dezinficijensi (koje osobine mora imati hemijski spoj da bi se zvao antiseptikom)
Antiseptici su hemijska sredstva za provođenje antisepse. Mogu se podijeliti na antiseptike u užem smislu riječi i na dezinficijense:.
- Antiseptici su sredstva koja sprečavaju razvoj mikroorganizama, dakle djeluju pretežno bakteriostatički
- Dezinficijensi ubijaju mikroorganizme, djeluju pretežno baktericidno
Granica između jednih i drugih nije oštra jer pojedina hemijska sredstva zavisno od koncentracije i dužine djelovanja mogu da se ponašaju i kao antiseptici i kao dezinficijensi.
Osobine koje mora imati:
- Njegova djelotvornost – da djeluje na mikrorganizme
- da ne škodi pacijentu u koncentraciji u kojoj se koristi i na mjestu na kojem se koristi ukoliko se koristi na pacijentu, ne samo to nego da i nije kancerogen, teratogen i slično čak i ako se koristi da predmetima i njihova isparenja itd.
- neke osobine koje razdvajaju dobre i loše a ne tiču se djelovanja na bakterije (kao recimo da li je zapaljiv, da li oštećuje materiju na kojoj se koristi.).
Najpoznatiji antiseptici
- preparati žive kao živin sublimat – djeluje snažno baktericidno i u niskim koncentracijama. Koristio se za dezinfekciju instrumenata i kože
- srebro nitrat – koji se koristi još u dezinfekciji urinarnog trakta ali je otrovan pa se sve rijeđe upotrebljava
- etanol u 70% koncentraciji
- fenoli – zavisno od koncentracije upotrebljava se najčešće za čuvanje instrumenata u sterilnom stanju a nekada i za sterilizaciju instrumenata koji se ne mogu sterilizirati u autoklavu ili suhom sterilizatoru zbog toga što ih visoka temperatura oštećuje
- formaldehid – koristi se u obliku tableta koje isparavaju, tako da se koristi kod instrumenata koje oštećuje tekućina (dijatermija)
- hidrogen peroksid – koristi se za pranje rana jer jako dobro pjeni i rastvara i nekrotično tkivo u koncentraciji 3%
- hipohloriti (dijasept) koristi se za pranje podova, podova u operacijonim salama ali i za čišćenje operacionog polja itd
- jodofori su mješavina joda koji se odavno koristi kao antiseptik i dezinficijens sa površinski aktivnim supstancama pa imamo (betadin, povidon jodid) koristi se za pranje rana
- kvarterni amonijevi spojevi (asepsol)
Be the first to comment