Za razliku od bolesti koje imaju specifičan uzrok i prepoznatljive simptome, neka stanja su tek niz znakova, simptoma i medicinskih problema koje smatramo “normalnim”, ali iz njih često znaju da se izrode vrlo podmukle bolesti. Zbog toga je važno redovno odlaziti na preglede i obavjestiti ljekara čak i o malim promjenama koje osjećate.
Na šta treba posebno obratiti pažnju?
Nizak nivo vitamina D – Iako možda nećete primjetiti da se zbiva nešto opasno, ako vam je nivo vitamina D duže vrijeme ispod 30 ng/ml, to može doprinijeti razvoju srčanih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka, kao i multiple skleroze.
Vitamin D pomaže i u apsorpciji kalcijuma, pa manjak loše utiče i na vaše kosti. Vrijednosti niže od 20 ng/ml mogu se smatrati manjkom. Srećom, provjera i nadoknada vitamina D su jednostavni. Ne bježite panično od Sunca i vaše tijelo će stvoriti dovoljno vitamina D samo od sebe. Ako imate ozbiljan manjak, to možda treba nadoknaditi dodacima ishrani. Stanje ponovno provjerite za nekoliko mjeseci.
Hipotireoza – Štitna žlijezda reguliše metabolizam i niz vrlo bitnih procesa u organizmu. Kod nedovoljno aktivne štitne žlijezde ne proizvodi se dovoljno hormona (TSH) i tijelo ne funkcioniše ispravno. Simptomi hipotireoze, kao što su umor i netolerancija na hladnoću, lako se mogu predvidjeti jer su suptilni i mogu se pojaviti postepeno.
Usporena štitna žlijezda može dovesti do gojenja, bolesti srca, visokog holesterola, neplodnosti, depresije i oštećenja nerava. Ako sumnjate na ovo stanje, provjerite nivo TSH u krvi. Na redovne preglede treba krenuti od 35. godine i na kontrolu ići svakih pet godina.
Dijabetes tipa 2 – Ako vaše tijelo ne proizvodi dovoljno insulina razvija se dijabetes. On se često javlja postepeno jer se proizvodnja insulina u gušterači usporava. “Možete imati dijabetes godinama, a da to ne znate”, kaže doktorka Melina Džampolis, internista i autora knjige “The Calendar Diet”.
Dijabetes može oštetiti oči, srce, bubrege i nervne završetke. Ako ste gojazni ili imate porodičnu istoriju dijabetesa, pobrinite se da prvo testiranje obavite s 45 godina.
Povišen krvni pritisak/ hipertenzija – Zbog starenja i faktora rizika kao što su porodična istorija bolesti ili prekomjerna tijelesna težina, pritisak krvi na arterije može postati prevelik. To na kraju dovodi do hipertenzije. Eventualne komplikacije uključuju srčani udar, moždani udar i bolesti bubrega.
Visok holesterol – Bilo zbog loše ishrane ili genetike, povišen nivo lošeg holesterola u krvi može zapušiti arterije, što dovodi do lošeg protoka krvi u vitalne organe, kao što su srce i mozak. Na kraju to može izazvati srčani ili moždani udar. Osim toga, visok nivo holesterola i hipertenzija su faktori rizika za bolesti srca, što ubija više žena nego slijedeća tri uzroka smrti u kombinaciji.
Međutim, nivo holesterola u krvi se ne može osjetiti. Zato treba otići na rutinski pregled krvi. Ako je holesterol visok, ljekar će vam vjerovatno preporučiti vježbe i promjenu načina ishrane kao početno liječenje. Kod opasnijih nivo propisaće vam i lijekove.
Fibromialgija – Fibromialgija je hronično stanje ili bolni sindrom koje karakteriše bol u mišićima, ligamentima i tetivama, praćeno umorom. Karakteristične su i određene tačke u tijelu koje su vrlo bolne na dodir. Većina ljudi osjeća umjeren do jak umor, osetljivost na dodir, svjetlo i zvuk i ima kognitivne smetnje.
Fibromialgiju je teško dijagnostikovati jer ne postoji test za ovaj poremećaj. Ljekari dolaze do dijagnoze isključujući druge moguće bolesti, tako da mogu proći godine prije nego što saznate u čemu je problem. Fibromialgija nije opasna po život. Faktori rizika su pojava bolesti u porodici, prisutnost reumatskih bolesti ili zaraznih bolesti, neki traumatski događaj, kao što je saobraćajna nesreća.
Anemija – Kako se broj crvenih krvnih zrnaca polako smanjuje, javljaju se suptilni simptomi poput umora. Budući da crvena krvna zrnca prenose kiseonik, ovaj nedostatak može oštetiti organe i povećati rizik za srčani udar. Obavjestite ljekara ako ste često umorni, pogotovo ako imate teške menstruacije ili poremećaj rada crijeva, poput Kronove bolesti ili celijakije. Doktor će provjeriti krv i preporučiti terapiju.
Be the first to comment