
Unutarnji pregled zahtijeva od liječnika strogo poštivanje načela asepse i antisepse. Za unutarnji pregled ljekar se priprema kao i za velike operativne intervencije, mora 10 minuta da pere ruke mlakom vodom, četkom i sapunom. Poslije toga, oprane ruke prelije alkoholom, pa na desnu šaku navlači sterilnu rukavicu. Istovremeno babica priprema trudnicu ili porodilju na taj način što joj komadima gaze natopljene u blagu otopinu nekog dezinfekcijskog sredstva pere vanjske spolne organe od sprijeda unatrag i od unutra prema van.
Pacijentici koja leži na krevetu, s nogama lako rastavljenim i savijenim u kukovima i koljenima, ljekar prilazi s desne strane i sjeda preko puta nje na postelju, prstima lijeve ruke razvlači velike i male stidne usne, a kažiprst i srednji prst desne ruke postupno i pažljivo uvlači u vaginu. Prsti desne šake koji prodiru u dubinu uvlače se po zadnjem zidu rodnice koji je manje osjetljiv od prednjeg. Istodobno, da bi se olakšalo uvlačenje prstiju, njima se potisne zadnji zid introirusa unatrag i time otvori vagina onoliko, koliko je potrebno da se prsti, kojima se obavlja pregled, uvuku u nju bez teškoće. Za to vrijeme desni lakat liječnika oslonjen je na porođajni krevet, čime se olakšava kontrola pokreta prstiju koji se, radi unutarnjeg pregleda, uvlače u lumen vagine.
Kad su prsti uvučeni u vaginu, liječnik opipa i opiše njenu dubinu, prolaznost, elastičnost zidova i eventualne nepravilnosti na koje može naići. Nakon toga, liječnik opipava grlić uterusa koji je u obliku mekane sisice, dugačke kao članak malog prsta, postavljene na donjem polu uvećanog uterusa. Grlić je očuvan sve do početka poroda. Kad porod počne postupno skraćuje idući iznutra prema van. Pri tome se izdilatirani dio grlića izravnava s donjim segmentom uterusa, na koji se nastavlja.
Posljednje se širi vanjsko ušće uterusa. Kad je cervikalni kanal proširen sve do vanjskog ušća uterusa, onda treba zapaziti kakvi su rubovi vanjskog ušća: tanke, elastične, slabo rastezljive, mesnate, zadebljane, čvrsti i rigidni. Vanjsko ušće može biti potpuno zatvoreno, otvoreno za vrh od prsta, za jedan, dva, tri ili četiri centimetra, za mali, srednji i veliki dlan ili je na kraju prvog doba porođaja potpuno dilatirano.
Zatim se provjerava da li postoji vodenjak ili je otvoren. Vodenjak se pipa ispred prednjačećeg dijela ploda kao plitak, manje više ispupčen, tanak mjehurić ispunjen plodnom vodom. Na pritisak on se lako ugiba i iznad njega se palpira prednjačeći dio ploda.
Ako vodenjak spontano prsne ili je prokinut, onda se neposredno iza vanjskog ušća uterusa opipava prednjačeći dio ploda, ponekad, kada ima malo plodne vode, te vodenjak usko naliježe na prednjačeći dio ploda, pa nije lako ustanoviti da li vodenjak postoji ili ne.
Pošto se utvrdi stanje vodenjaka, palpiranjem se određuje koji dio ploda prednjači, koliko je sišao u porođajni kanal i kako je rotiran.
- Glavica ploda pipa se kao čvrst, okrugao dio ploda na kome se razlikuju, već prema tome koji njezin dio prednjači, kosti lubanje kao ravne rezistentne površine sa šavovima i fontanele između njih. Osim toga, kod defleksionih držanja glavice mogu, da se pipaju očni luci, uši ploda, usta, nos i bradica ovisno o stupnju defleksija.
- Ako prednjači zdjelica ploda, onda se palpiraju trtica, medutrtična brazda, analni otvor i genitalni organi ploda.
- Ako je plod u poprečnom ili kosom položaju, onda je mala zdjelica majke prazna, a nad trbušnim ulazom napipava se rame ili leđa ploda. U takvim slučajevima ispred ramena može spustiti, pa čak i da u vaginu ispadne ručica ploda.
Odnos prednjačećeg dijela ploda i porođajnog kanala određujemo prema točkama ulaza male zdjelice, sredine i izlaza zdjelice.
Ako se ispred prednjačećeg dijela pri unutarnjem pregledu lako opipavaju istaknuti dijelovi granične crte, odnosno ulaza male zdjelice, a to su gornji rub simfize, linea arcuata i promontorijum to je znak da plod još nije ušao u zdjelicu majke. Ako se do tih točaka pri pregledu ne može doprijeti, onda je prednjačeći dio ploda prešao ulaz zdjelice i spustio se prema njenoj sredini.
Sredinu zdjelice određujemo prema sjedalnim bodljama (spina ishiadica) odnosno interspinalnoj liniji. Ako prednjačeći dio u ravnini spinalnih bodlji, onda kažemo da je u sredini zdjelice, Kad pređe interspinalnu liniju, onda kažemo da je prema ili na izlazu male zdjelice.
Rotaciju prednjačeće glavice određujemo prema šavovima fontanela. Pri tome ustanovljavamo je li sutura sagitalis u poprečnom, kosom ili pravom promjeru zdjelice. Rotaciju zdjelice ploda određujemo prema anogenitalnoj brazdi.
Ako porod nije u odmakloj fazi tj još je kod početne dilatacije vanjskog ušća, često a pri kvarenju iz uterusa obavezno, prije digitalnog, pristupa se i pregledu grlića maternice pomoću ekartera. Iako je danas, uslijed korištenja asepse i antisepse, opasnost od infekcije prilikom unutarnjih pregleda izvanredno mala, njih i sada treba vršiti tijekom poroda samo kada su indicirani i tada ih ne treba izbjegavati. Tako, na primjer, u slučajevima kada porođaj zastane, pa je liječniku potrebna preciznija orijentacija, treba obavezno izvršiti jedan, a po potrebi i više unutarnjih pregleda.
Be the first to comment