Senilnost se pojavljuje već u 40- ima!!!

Senilnost
Senilnost

Mozak nas čini onim što jesmo, primarni je pokretač naših misli i naših akcija, a s vremenom postaje jedinstvena arhiva vlastitih osobina i iskustava. Ali, ipak, mozak nije ništa drukčiji od ostalih organa u fizičkom smislu. Stanice u mozgu stare podjednako kao na bilo kojem drugom dijelu tijela, na srcu ili kukovima.

Kada govorimo o starenju mozga, ne prihvaćamo to toliko teško kao npr. bore. Zreli mozak je poželjna stvar, kaže Susan Greenfield, jedna od vodećih britanskih znanstvenica iz područja neurologije. Veze između stanica u mozgu konstantno se mogu obnavljati kroz život i jačati, ali problem se pojavljuje kada te veze prestanu raditi.

Najučestalija indikacija starenja mozga je gubitak pamćenja, a što osobe žive dulje senilnost je sve uobičajenija. Ipak, mozak se može zaštititi i procesi starenja se mogu usporiti. Oko 20 posto ljudi nosi u sebi gen koji znatno povećava rizik od obolijevanja od Alzheimerove bolesti, ali kod ostalih razvoj te bolesti ovisi o načinu na koji su proveli život.

Neka društva, poput zajednice svećenika s planine Athos u Grčkoj uopće nemaju zabilježene slučajeve senilnosti ili moždanog udara, a to se pripisuje njihovu životu bez stresa i zdravoj prehrani. Mnogi procesi mogu doprinijeti gubitku pamćenja. Krvne žile u mozgu postaju uže, a to usporava protok krvi u mozgu i otežava snabdijevanje kisikom.

Drugi proces, iako još uvijek nije potpuno istražen, govori o neproporcionalnom nakupljanju amiloida u moždanim stanicama. Također, postoje neki dokazi kako su osobe oboljele od Alzheimerove bolesti imale kroz život manji moždani udar, koji nije nužno primijećen. Katkada dođe do manjeg izljeva krvi u mozak, a da osoba uopće ne primijeti to stanje.

Iako se senilnost pojavljuje najčešće kod ljudi starijih od 80 godina, znanstvenici vjeruju kako taj proces počinje puno ranije, u četrdesetim. A tada je potrebno započeti s prevencijom.

Kako starimo, naš sustav slabi pa je potrebno pomoći mu prehranom. Važno je uključiti u prehranu mnogo namirnica koje sadrže antioksidante poput šumskog voća, brokule i ostalih koje sadrže vitamin C i vitamin E.

Dodaci prehrani s ribljim uljem bogatim omega-3 masnim kiselinama također pomažu jer smanjuju rizike kardiovaskularnih oboljenja.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.