Homocistein nije poznato široj javnosti, ali liječnici upozoravaju da je glavni uzročnik srčanog udara. Odogovore na pitanje o tome što je homocistein, kako nastaje i zašto je opasan, potražili smo u Centru za hrono prehranu dr Gifing od spec. dr Ane Gifing.
Dr Ana Gifing nam je ispričala dvije zanimljive anegdote iz svog Centra za hrono prehranu. Kod mene je došao pacijent koji je imao tri srčana udara a nakon godina dana i moždani udar. Imao je ugrađena dva stenta, bio je na terapiji statinima i višak kilograma. Prilikom prvog pregleda pitala sam ga kolika mu je vrijednost homocisteina bila kada je imao moždani udar. On me je pogledao s nerazumijevanjem i odgovorio pitanjem: “Homo … šta ?!”
Upravo ovaj slučaj je bio podstrek za mene da krenem u istraživanje veze između povišenih vrijednosti homocisteina i povećanog rizika od moždanog i srčanog udara. Od tada sam većini mojih pacijenata tražila laboratorijsku analizu na homocisetin. Na kraju je jedan pacijent došao i pitam me: “Zašto vi doktorka tražite taj test, kada je on zastario i ne radi se više u našoj zemlji, kaže moj liječnik opće medicine?”. Na žalost malo znamo o homocisteinu a samo poznavanje njegovih vrijednosti može nam spasiti život.
O spoju po imenu homocistein se priča već godinama, (čak je 1976. godine objavljena studija o korelaciji između povišenog homocisteina i pojave koronarne bolesti), ali je interesantno to što je tek nedavno homocistein zaista i optužen za vodeći uzrok nastajanja srčanih i moždanih udara. Dok su se dugo vremena vodile stručne polemike u vezi s kolesterolom i dok su radjene bezbrojne kliničke studije o razornom utjecaju takozvanog lošeg kolesterola (LDL), povišen homocistein je uzimao svoje mnogobrojne žrtve. Homocistein je pseudo-aminokiselina koja u našem tijelu učestuvuje u izgradnji tkiva.
Organizam je proizvodi iz druge aminokiseline, metionina, koja se nalazi u životinjskim bjelančevinama (mesu, mlijeku, jajima, voću) iz kojih se kompleksnim procesom pretvara u homocistein, a daljnjim metaboličkim aktivnostima u cistein (od koga se stvaraju tvari koje daju prirodni iminutet u ćeliji), ili se ponovno pretvara u metionin. Taj proces zahtijeva prisutnost B vitamina i ako ga nemamo dovoljno, homocistein ostaje u krvi i taloži se na krivni sudovima – objasnila je dr Ana Gifing.
Opasan je zato što, najjednostavnije rečeno, nakupljanje ili taloženje homocisteina pravi oštećenje krvnih žila (minimalnu pukotinu), a vremenom dolazi do pojave upalnog procesa. Zapaljenje dalje dovodi do napada slobodnih radikala i oksidacije lošeg, odnosno LDL kolesterola. Ovaj kolesterol se lijepi na oštećenom mjestu, dovodeći do suženja krvnog suda, a ovo vodi ka infarktu miokarda ili moždanom udaru. Povišen tlak je dodatni faktor rizika.
Na sveučilištu Bergen u Nizozemskoj urađena je studija na 4,766 osoba dobi od 65 do 67 godina i nakon početnog testiranja, naredne 4 godine je praćena stopa obolijevanja i smrtnosti. Otkriveno je da samo 5% povećana vrijednost homocisteina podiže stopu obolijevanja i smrtnosti za 50% od srčanog i / ili moždanog udara – upozorava Lisina sagovornica. “Dobra” vrijednost homocisteina se razlikuje. Većina laboratorija daje referentne vrijednosti s gonja granicom od 10 do 12 micro mola / litru, čak i 16 ili i 20 za osobe starije od 60 godina, ali britanski znanstvenik Patrick Holford striktno kaže – svaka vrijednost preko 6, eventualno 7 micromola / litar je patološka .
Osim podataka o kardiovaskularnim oboljenjima u obitelji, osobe koje imaju predispozicije za homocisteinemiju (ili su već i razvili negenetski izazvano povećanja homocisteina) su: depresivni, oni s nesanicom, osjećajem stalnog umora, vegeterijanci, oni koji jedu svakog dana crveno meso, svi koji piju više od 3 jedinice alkoholnog pića, pušači, oni koji su često prehlađeni, oni koji piju više od 3 šalice kave dnevno, kod kojih je smanjena koncentracija ili memorija, i koji imaju bolove u zglobovima ili mišićima. Prema našim istraživanjima, ne mora biti ni jedan od gore navedenih primjera. Jednostavno, nedostatak folne kiseline i vitamina B skupine jeste osnovni uzrok za povećanje faktora rizika od srčanog ili moždanog udara.
Rješavanje problema. počinje s laboratorijskom analizom. Kad imamo laboratorijski test, koji je u okviru patoloških vrijednosti, odredjujemo suplementaciju pojedinih vitamina za srce i krvne žile, prije svega vitamina B skupine i folne kiseline. Ovisno o tome kakvi su parametri, određuje se doza suplementa. Već za 15 do 20 dana dolazi do smanjivanja vrijednosti homoisteina, a time i faktora rizika za moždani i srčani udar.
Naša studija u trajanju od šest godina je pokazala da je snižavanje vrijednosti homocisteina uvjerljivo dovelo do sprječavanja pojave kardiovaskularnih simptoma. Pratili smo rezultate jedne grupe od 4,270 naših pacijenata s primarno povišenim vrijednostima homocisteina (vrijednost preko 7,0 micromola / l), uz propisanu suplementaciju, svi su pacijenti ostvarili vrijednost oko 4 do 5 micromola / l za kratko vrijeme (imali smo i prethodne vrijednosti od 20 40,70 i daleko više). Svih 4,270 pacijenata ima minimalnu vrijednost homocisteina, povećanje energije, a jedino što svi zajedno nemaju je faktor rizika za nastanak infarkta ili moždanog udara!
Jedini način da utvrdite svoje vrijednosti homocisteina je test krvi. Ali ako vaši odgovori na pet i više pitanja budu pozitivni, posavjetujte se sa svojim liječnikom.
- Jeste li stalno umorni?
- Da li gubite snagu?
- Borite li se s održavanjem normalne tjelesne težine?
- Da li često osjećate bolove u zglobovima mišićima, imate glavobolju?
- Često ste prehlađeni?
- Imate li poremećaj vidnog polja?
- Osjećate li smanjenje koncentracije?
- Slabi li vam memorija?
- Jeste li često depresivni?
- Imate li problema sa spavanjem?
- Jeste li vegetarijanac?
- Konzumirate li dvije čaše i više alkoholnog pića na dan?
- Konzumirate li više od tri šalice kave ili čaja dnevno?
- Da li konzumirate svakodnevno crveno meso?
Be the first to comment