Srčani udar uzrok svake druge smrti u Hrvatskoj - Zdravlje, medicina, lijecenje, zdravstveni portal
Srčani udar

Srčani udar uzrok svake druge smrti u Hrvatskoj

Hrvati i dalje najčešće umiru od srčanog ili moždanog udara, odnosno od neke kardiovaskularne bolesti. Točnije, to je uzrok svake druge smrti u Hrvatskoj, pokazuje i najnovije izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za prošlu godinu prema kojem su od tih bolesti umrle 24.232 osobe, što je, istina, za 756 manje nego godinu ranije. Na drugom su mjestu očekivano zloćudne bolesti od kojih je iste godine umrlo 14.012 osoba ili sedamdesetak više nego u prethodnoj godini.

Taj trend povećanja umrlih od raka u Hrvatskoj se nastavlja, što govori da je i dalje problem u prekasnom otkrivanju bolesti, ali i činjenici da su vodeće zloćudne bolesti rak pluća i bronha, koje se teško liječe. Naime, u većem broju zemalja EU, s izuzetkom Mađarske, svake se godine otkriva sve više oboljelih od raznih vrsta raka, no smrtnost je u padu, što u Hrvatskoj nažalost nije trend.

I muškarci i žene najčešće umiru od neke bolesti srca ili moždanog udara, ali zanimljivo je da od posljedica visokog krvnog tlaka dvostruko češće umiru žene. Na visokom trećem mjestu smrtnosti kod muškaraca sa 2090 umrlih je rak pluća i bronha od kojeg umire godišnje i oko 700 žena. Na visokom četvrtom odnosno petom mjestu uzroka smrtnosti kod muškaraca i žena je rak debelog crijeva s više od 2000 umrlih, što pokazuje kako odaziv građana na preventivni program ranog otkrivanja te zloćudne bolesti još uvijek nije zadovoljavajući.

U Hrvatskoj je u 2013. zabilježeno i 2758 nasilnih smrti, od čega je njih 2003 bio nesretni slučaj, 692 samoubojstvo, a bilo je i 47 ubojstava. Vodeći uzrok smrti su bolesti srca i krvnih žila, s tim da se najveći broj umrlih ili 53 posto bilježi u Istarskoj, a najmanji 44 posto u Primorsko-goranskoj županiji. Vodeća po smrtnosti od raka je pak Primorsko-goranska županija sa 31 posto, dok je najmanji broj umrlih od raka u Krapinsko-zagorskoj, odnosno 24 posto. Izvješće pokazuje da je u sustavu povećan broj liječnika, i to sa 12.810 na 12.946 u odnosu na godinu ranije. No, pao je broj timova primarne zdravstvene zaštite sa 2581 na 2520. To potvrđuje da će se u sustavu morati poduzeti mjere kojima će se povećati dostupnost zdravstvene zaštite jer se pokazalo da liječnici teško odlaze na neka područja jer izostaje primjerena stimulacija države za rad mladih liječnika koji ne žele otići iz urbanih sredina.

Leave a reply

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>