Encephalitisi

Encefalitis (encephalitis) označava upalu moždanog parenhima, nepurulentnog tipa, a veoma često se javlja u kombinaciji sa meningitisom.

Razlikujemo:

• primarne encefalitise kod kojih je virus direktno oštetio moždane strukture i
• sekundarne koji su rezultat imunološke reakcije CNS-a na opću virusnu infekciju.

Etiologija

Postoje mnogi uzročnici koji mogu dovesti do encefalitisa, pa se po tome i nazivaju: herpetični, herpes zoster, encephalitis izazvan posebnim agensima. Ukoliko upala zahvati sive mase, što je često kod bjesnila i dječije cerebralne paralize, govorimo o polioencefalitisu. Leukoencefalitis označava upalu bijele mase i njenu demijelinizaciju, a nastaje nakon vakcinacije ili ospinih infekcija.

Simptomi

Zavisno od vrste uzročnika, bolest počinje naglo visokom temperaturom, glavoboljom, općom slabošću. U kasnijoj fazi bolesti javljaju se: parcijalni ili generalizirani epileptični napadi, smetnje govora, hemipareza, poremećaj svijesti do kome, a može se razviti i delirantni sindrom (čulne obmane, strah, psihomotorni nemir). Ako su zahvaćene i moždane ovojnice, neurološkim pregledom mogu se utvrditi meningealni znaci.

Dijagnoza

Klinička sumnja se potvrđuje pregledom likvora. Dopunska dijagnostika obuhvata: EEG, CT mozga i NMR mozga.

Liječenje

Liječenje je etiološko i simptomatsko.