Parcijalni epileptički napadi

Parcijalni epileptički napadi nastaju u ograničenom, epileptično promijenjenom području mozga (žariše ili fokus). Ako je svijest očuvana tokom napada, nazivaju se jednostavni parcijalni napadi. Ako je svijest promijenjena, simptomi su složeniji, pa se nazivaju kompleksni parcijalni napadi.

Jednostavni parcijalni napadi

Ovi napadi su poznati i kao Džeksonovi (Jackson) napadi. Klinička manifestacija kod ovih napada ovisi od lokalizacije žarišta u mozgu i mogu biti u vidu motornih napada (tonički ili klonički grčevi) ili senzitivnih pojava u vidu bockanja, utrnutosti, mravinjanja ili bolova. Pacijent ne gubi svijest, ali svijest može biti malo izmijenjena. U nekim slučajevima pražnjenje se širi i na drugu hemisveru pa nastaje tzv. sekundarna generalizacija.

Kompleksni (složeni) parcijalni napadi – psihomotorni napadi

Ova forma je najčešća vrsta epilepsije. Kod ove epilepsije često se javljaju greške u dijagnostici jer se može zamijeniti sa neurozama ili drugimm psihijatrijskim oboljenjima. Kompleksni napadi imaju žarište u sljepoočnom (temporalnom) režnju mozga, te se nazivaju i temporalni napadi.

Klinička slika

Klinička slika je šarolika. Napadi mogu početi aurom u vidu neprijatnog mirisa i ukusa ili muke u stomaku. Zatim osoba djeluje kao “odsutna”, zagledana u jednu tačku. Mogu se javiti bljedilo ili crvenilo lica ili se oni mogu smjenjivati.

Veoma često se javlja žvakanje, mljackanje ili neki nesvrsishodni pokreti rukama (kao da nešto pretražuje, čupka). Mogu se javiti i fenomeni “već viđenog”(“deja vu”), kada bolesnik ima osjećaj da je vidio stvari koje prvi put vidi, ili obratno fenomen “nikad viđenog”(“jamais vu”) kada bolesnik ima osjećaj da poznate stvari nikada prije nije vidio.

Česta je pojava i iluzija i halucinacija (vidnih i mirisnih). Ponekad osobe izgledaju kao da su pijane, kao da sanjaju, nekada vrište, viču, a mogu i da odlutaju. Kada “dođu sebi”, osjećaju umor, malaksalost, pospanost ili glavobolju. Postoji amnezija (nesjećanje) za napad. Uzrok napada su najčešće trauma, hipoksična stanja i tumori mozga.