Neuralgija trigeminusa

Neuralgija trigeminusa je oboljenje čiji je najvažniji simptom iznenadna i kratkotrajna bol uz grč lica u inervacijskom području n. trigeminusa. Ubraja se među najjače i najneugodnije bolove koji se mogu osjetiti.

Razlikujemo klasičnu (primarnu, idiopatsku, esencijalnu) i simptomatsku trigeminalnu neuralgiju.

Etiologija

Kod simptomatskih neuralgija postoje poznati uzroci nadražaja ovog živca: tumor pontocerebelarnog ugla, tumor Gasserovog gangliona, upalni procesi, multipla skleroza, bolesti zuba i sinusa itd.

Bolest zuba, kao uzrok neuralgičnog bola lica, često je precijenjena i nisu rijetki bolesnici kojima je nepotrebno i neopravdano izvađeno više zuba prije nego što je postavljena pravilna dijagnoza idiopatske neuralgije. Uzrok idiopatske neuralgije je nepoznat. Jedno od objašnjenja bilo je da je u pitanju zatezanje donje grane trigeminusa zbog asimetrične protruzije donje vilice. To dovodi do povlačenja i ostale dvije grane i njihovog naslanjanja na ivicu kosti i tvrde moždane ovojnice.

Međutim, danas preovladava mišljenje da je idiopatska neuralgija izazvana demijelinizacijom senzitivnih vlakana korijenova n. trigeminusa u pontocerebelarnom uglu zbog kompresije od strane arterija i vena koje leže na njima.

Klinička slika

Bolest se najčešće javlja poslije 40. godine života, dvostruko češće kod žena. Bol je vrlo oštar, kao ubod nožem ili udar električne struje i najčešće se javlja u predjelu gornje vilice, rijeđe donje, a najrijeđe u predjelu čela i oka. Karakteristična je pojava grča mišića lica zbog bolova (tic douloureux, bolni tik).

Nekada se istovremeno javljaju crvenilo lica, vlaženje oka i sekret iz nosa. Bol najčešće zahvata samo jednu polovinu lica. Napadi bolova traju od nekoliko sekundi do jednog minuta, a kasnije nešto duže. Između napada nema nikakvih smetnji.

Bolovi se javljaju više puta dnevno tokom nekoliko nedjelja, a zatim nastupa miran period koji traje različito dugo. Često na licu, usni ili jeziku postoji tačka sa koje se blagim dodirom može izazvati napad bola. Bol također mogu izazvati hladan vjetar, žvakanje, gutanje, umivanje, zijevanje ili govor.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i kliničke slike. Potrebno je obaviti pregled usne šupljine i zuba, neurološki pregled, te pretrage kao što su CT i NMR mozga.

Liječenje

Napadi bolova najčešće se mogu kontrolisati karbamazepinom ili novim antiepilepticima (gabapentin-Katena, pregabalin, oxkarbamazepin itd.). Hirurške metode se primjenjuju kada medikamentno liječenje ne dovede do željenog efekta (blokada pojedinih grana trigeminusa, presijecanje vlakana za bol itd.) .