
Poremećaji osjeta mirisa
Poremećaji osjeta mirisa mogu nastati zbog oštećenja na različitim mjestima prenosa impulsa sa periferije do moždanih centara, a manifestuju se u vidu gubitka (anosmia), smanjenja (hiposmia) ili izmijenjenog osjećaja mirisa (disosmia).
Oštećenja ili oboljenja vidnog živca
Oštećenja ili oboljenja vidnog živca mogu se manifestovati kao smanjenjenje ili potpuni gubitak vida ili poremećaji u vidnom polju. Vidno polje obuhvata prostor koji vidimo kada pogled usmjerimo u jednom pravcu. Ispadi u vidnom polju mogu se manifestovati kao gubitak vida u jednom vidnom polju, u polovini vidnog polja itd. Skotomima nazivamo slijepe mrlje u vidnom polju. Pregledom očnog dna može se naći staza papile optičkog nerva (papila stagnans) koja uvijek predstavlja znak povećanog intrakranijalnog pritiska.
Oštećenja III, IV i V moždanog nerva
Kod oštećenja III, IV i V moždanog nerva, očna jabučica ne može da se pomjera u svim pravcima, a kod oštećenja n. oculomotoriusa dolazi i do oduzetosti gornjeg očnog kapka. Pojavu kad očne osovine nisu međusobno paralelne, nazivamo strabizam, a pri tome pacijent vidi sve udvostručeno (diplopiae).
Najčešći poremećaj petog moždanog nerva je neuralgia.
Oštećenje sedmog moždanog nerva manifestuje se najčešće kao paraliza nerva.
Oštećenja statoakustičkog nerva
Oštećenja statoakustičkog nerva mogu se manifestovati kao smanjenje ili gubitak sluha (hipacusis i anacusis), osjećaj zujanja u ušima (tinitus), osjećaj vrtoglavice itd.
Vrtoglavica (vertigo) je subjektivni osjećaj bolesnika da se okolina okreće oko njega ili da se on sam okreće, ima osjećaj gubljenja tla pod nogama i nestabilan je. Vrlo čest znak koji prati vrtoglavicu jeste nistagmus koji predstavlja ritmičke nevoljne pokrete očnih jabučica).
Oštećenja devetog i desetog moždanog nerva
Oštećenja devetog i desetog moždanog nerva (n. glossopharyngeus et n. vagus): Obično su ova dva nerva zajedno oštećena. Kao posljedica oštećenja nastaje pareza mekog nepca i uvule sa otežanim gutanjem (disfagia) praćeno i gubitkom osjeta okusa zadnje trećine jezika. Govor može imati nazalan prizvuk (rinolalija) ili biti loše artikulisan (disartria). Kada su prisutni ovi simptomi,govorimo o bulbarnoj paralizi. Obostrano oštećenje n. vagusa dovodi do smrti.
Oštećenje n. accessoriusa
Izolovano oštećenje n. accessoriusa uzrokuje slabost sternoklaidomastoidnog mišića i trapeziusa. Bolesnik slabije okreće glavu ,ne može da podigne rame itd.
Oštećenja podjezičnog živca
Kod oštećenja podjezičnog živca nastaje oduzetost mišića pokretača jezika na onoj strani na kojoj je oštećen nerv. Prilikom plaženja, jezik skreće prema oduzetoj strani.
Be the first to comment