Arterijska hipotenzija

Nizak krvni pritisak
Nizak krvni pritisak

Definicija

Nizak krvni tlak se definira kao vrijednost krvnog tlaka koja je niža od normalno očekivane za pojedinu osobu u određenim uvjetima i relativan je pojam. Vrijednosti krvnog tlaka razlikuju se ovisno o aktivnosti, godina starosti, lijekova i zdravstvenog stanja. Veliko je pitanje koliko nizak treba biti krvni tlak kako bi se dugotrajno stanje niskog krvnog tlaka označilo kao bolest – kronična hipotenzija sa simptomima i / ili smanjenjem kvalitete života.

Etiologija

Hipotenzija definira se krvnim tlakom manjim od 100/60 mmHg izmjerenim više puta u ambulantnim uvjetima uz postojanje simptoma (umor, poremećaj sna, vrtoglavica, omaglice, nesvjestice, anksioznost ili depresija, osjećaj jakog lupanja srca, znojenje) i odsutnost drugih bolesti. Osim trajno prisutnog niskog krvnog tlaka (kronična primarna, idiopatska) kome se ne može otkriti uzrok, postoji sekundarna hipotenzija uzrokovana različitim bolestima, stanjima i lijekovima, i akutna stanja s naglim padom krvnog tlaka od kojih su ortostatska (posturalna) i postprandijalna hipotenzija najučestalije.

Klinička slika

Trajno nizak krvni tlak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećaja, tijelo se na njega prilagodilo i često ne uzrokuje simptome. Problem nastaje kod naglog pada tlaka kada mozak i drugi vitalni organi ostaju bez opskrbe krvlju i nemaju vremena za prilagodbu. U tom slučaju može nastati vrtoglavica, omaglice, slabost tijela, poremećaj vida pa i kratka nesvijest (sinkopa).

Primarna hipotenzija – trajno nizak krvni pritisak kome se ne može otkriti uzrok naziva se primarna, idiopatska ili konstitucionalna hipotenzija. Osim nasljednih čimbenika, istraživanja pokazuju značajan utjecaj geografskog područja, prehrane (osobito količine soli u hrani), tjelesne mase, vježbanja i stresa na krvni tlak.
Sekundarna hipotenzija – stanja koja mogu uzrokovati nizak pritisak su: krvarenje, infekcije, dehidracija, različite bolesti srca – infarkt, aritmije, adrenalna insuficijencija, trudnoća, produljeno odmaranje u krevetu, trovanje, toksični šok sindrom, alergijske reakcije, anafilaksija, moždani “udar” , šok, pad tlaka nakon obavljanja male i / ili velike nužde, strah, Parkinsonova bolest, neuropatija, hemodijaliza, opekline, uznapredovali dijabetes, oštećenja leđne moždine. Lijekovi koji mogu uzrokovati hipotenziju: antihipertenzivi, diuretici, antagonisti kalcija, beta blokatori, antidepresivi, analgetici iz skupine narkotika, alkohol.

Ortostatska (posturalna) hipotenzija je nagli pad tlaka nakon zauzimanja stojećeg položaja. Ako je uzrokovana bolestima, stanjima i lijekovima naziva se sekundarna ortostatska hipotenzija. Idiopatska ortostatska hipotenzija postoji kad se ne može utvrditi bolest ili lijek koji bi je uzrokovao; često je pokazatelj poremećaja funkcije određenih dijelova živčanog sustava.

Postprandijalna hipotenzija – javlja se kod određenog broja osoba neposredno nakon jela. Češća je kod starijih osoba, osoba s inače povišenim krvnim tlakom i onih s određenim poremećajima autonomnog živčanog sustava. Osobe s ovim stanjem ne smiju uzimati antihipertenzive pre jela i nakon jela trebaju prileći. Uzimanje određenih lijekova prije jela može pomoći npr. nesteroidni protuupalni lijekovi, oktreotid, kofein, dihidroergotamin. hipotenzija)

Dijagnoza

Prvo treba utvrditi je li hipotenzija primarna ili sekundarna, odnosno treba isključiti bolesti, stanja ili lijekove koji dovode do sekundarne hipotenzije. Nakon pregleda cijelog tijela potrebno je u više navrata mjeriti krvni tlak i frekvenciju srca u ležećem, sjedećem iu stojećem položaju. Laboratorijska testiranja treba ograničiti na glukozu, kompletnu krvnu sliku i funkciju bubrega. Nakon toga je preporučljivo obaviti praćenje krvnog tlaka tijekom svakodnevnih aktivnosti, odnosno njegovo 24-satno mjerenje.

Liječenje

Liječenje je usmjereno ka olakšanju simptoma, nije potrebno ako nizak krvni pritisak ne uzrokuje simptome niti smanjuje kvalitetu života. Mjere liječenja su sljedeće: mjere u vezi prehrane uključuju povećanje uzimanja soli, ustajanje iz kreveta treba biti postupno, povećati tjelesnu aktivnost, kofein, ako opisane mjere ne dovode do zadovoljavajućeg povišenja krvnog tlaka i olakšanja simptoma preporučuju se lijekovi. Mogući terapijski režim uključuje dihidroergotamin, etilfrin, amezinium, njihovu kombinaciju ili postupno dodavanje mineralokortikoida. Liječenje sekundarne hipotenzije ovisi o uzroku.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.