
U fauni bivše Jugoslavije zastupljeno je 33 vrste glodara. Glodari nemaju samo svoje značenje u odnosu na zdravlje i uznemirivanje čovjeka, nego su oni izuzetno štetni u poljoprivredi. Za našu poljoprivredu je izuzetno značajno oko 15 vrsta, kao što su: voluharice, pripadnici rodova Apodemusa (pravi miševi), firčak i tekunice.
Međutim, kao sanitarno‑zdravstveni pojam deratizacije utvrđen je strateški plan uništavanja štakora.
Glodari, i pored nadzora koji se vrši na svim područjima svijeta, još uvijek su potencijalni prenosioci preko 30 ozbiljnih zaraznih oboljenja. Sem kuge, oni su potencijalni nosioci zaraznih bolesti, kao što su: sodoku, tifus, bjesnilo, VHA, murini pjegavac, tuberkuloza i dr. bolesti. U cijeloj bivšoj Jugoslaviji se nalazi:
Štakor selica (Rattus norvegicus) koji se razmnožava godišnje 3‑5 puta, a ženka okoti oko 6‑12 mladih. Ovaj štakor može samo u jednom danu pojesti 100 grama koncentrovane hrane, a jedu sve što stignu: otpatke hrane, izmetine, kože, kore i dr.
Crni štakor, koji je prisutan često uz čovjeka, živi najčešće u međutavanskim prostorima, hrani se više biljnom hranom, množi se 3‑5 puta godišnje, a broj mladih varira od 5 ‑ 10.
Kućni miš (Mus musculus) je prisutan svugdje, može da živi i u frižideru na ‑ 20C.
Cjelokupni postupak borbe protiv glodara se može podijeliti u dvije glavne grupe, i to na preventivnu i ofanzivnu metodu.
Preventivna metoda
U ove metode spadaju sve mjere koje se preduzimaju za sprečavanje pristupa glodara hrani i vodi. Tu spadaju građevinsko‑tehničke mjere, postavljanje rovova oko magazina životnih namirnica, zatim, obezbjeđivanje uslova za pravilno čuvanje namirnica i uklanjanje otpadaka organskog porijekla i sl.
Ofanzivna metoda
U ofanzivne metode spadaju biološke i hemijske metode:
– Biološke metode ‑ miševe i pacove uništavaju njihovi prirodni neprijatelji (mačke, psi, mungosi, ptice grabljivice i dr. ) što znači da se ovaj proces odvija u prirodi bez značajnog uticaja ljudi, izuzev što se u nekim krajevima namjerno nabavljaju mungosi za uništavanje glodara.
– Hemijske metode i sredstva ‑ za deratizaciju koriste različite metode (metode za spravljanje i postavljanje mamaca i metode za primjenu otrovnih gasova) i različita hemijska sredstva koja se mogu podijeliti u 3 grupe, na rodenticide, gasovite otrove i adheziona hemijska ljepila.
Rodenticidi
Rodenticidi su u bivšoj Jugoslaviji zastupljeni u velikom broju i imaju dozvolu za promet. Oni se mogu podijeliti u 4 sljedeće skupine:
‑ visokotoksini, brzog djelovanja(cinkfosfid i endrin),
‑ antikoagulansi višekratnog uzimanja sa protrahiranim djelovanjem (faciron, grain, quick, tomarin, racumin),
‑ antikoagulansi jednokratnog uzimanja sa protrahiranim djelovanjem (bromadialon),
‑ selektivni (vacir, silmurin, antru, cirimidin i rosal).
Ova sredstva su ne samo otrovi za miševe i pacove, nego ako se nestručno primjenjuju mogu zagaditi hranu i vodu za piće, a kod primjene gasova zagađuju vazduh u prostorijama, te na taj način mogu ugroziti život i zdravlje ljudi i domaćih životinja. Zbog toga će se ovdje nabrojati i ukazati na najvažnije karakteristike pojedinih otrova.
– Cinkfosfid je jak otrov osobito na toplokrvne životinje. Prema postojećim propisima on je uvršten u prvu skupinu otrova. Važno je istaći da se on ne smije postavljati na mjesta odakle može dospjeti u vodu vodotoka i u vodoopskrbne objekte iz kojih se voda koristi za piće.
– Endrin je otrov koji se smije upotrebljavati samo za uništavanje voluharica (krtica) i to na ograđenoj površini, gdje nema opasnosti od zagađivanja vode i gdje je onemogućen pristup domaćim i divljim životinjama.
– Antikoagulansi imaju osnovnu karakteristiku da u organizmu glodara sprečavaju zgrušavanje krvi uz istovremeno oštećenje i pucanje krvnih kapilara. Takvo trovanje podsjeća na prirodnu smrt od slabosti ili od starosti, pa glodari ne sumnjaju na otrov. U antikoagulanse spadaju derivati kumarina (antikolin, tomarin i racumin) I derivati indandiona od kojih se najčešće upotrebljavaju: faciron, grain i quick. Novi antikoagulans na bazi hidroksikumarina je bromadialon od koga glodari nakon jednokratnog uzimanja ugibaju trećeg do šestog dana.
U ostale rodenticide spadaju grupe koje se rjeđe koriste. To su: silmurin, vacor, antru, cirmidin i rosal. Za pripremu ovih otrova spravljaju se mamci (određena količina otrova i namirnica) koji moraju biti takvog sastava da ih glodari prihvataju.
Gasoviti otrovi
Kao što je naprijed navedeno u ovu grupu otrova spada cijanovodonična kiselina, metilbromid, fosforvodonik, etilenoksid.
– Cijanovodonična kiselina je bistra, lako isparljiva tečnost. Njen gas cijanovodonik, koji se stvara prilikom deratizacije, je lakši od vazduha, a miriše na gorke bademe. On spada medu najjače otrove. Smrtna doza za ljude je 1mg na 1 kg, U prometu se nalazi u limenim kutijama u kojima je u tečnom stanju. Ciklon B je preparat cijanovodonične kiseline, a u prometu se, takođe, nalazi u limenim kutijama u kojima je vezan za infuzorijsku zemlju ili na celuloznu hartiju.
– Metilbromid je gas bez mirisa i boje. U prometu se nalazi u metalnim bocama u tečnom stanju. Pošto je bez mirisa dodaje mu se određena količina hlorpikrina koji miriše na bijeli luk.
Ovi otrovi se najčešće koriste za deratizaciju brodova, skladišta i dr. objekata u kojima se prostorije mogu hermetički izolirati (pomoću ljepljivih traka)
Adheziona ljepila
To su specijalna ljepila na kojima se glodari zalijepe i tako uginu. Oni imaju sve veću upotrebu osobito u suzbijanju miševa u sredinama gdje se druga sredstva ne mogu upotrijebiti.
Be the first to comment