Screening testovi

Screening testovi
Screening testovi
Screening testovi
Screening testovi

Probir testovi predstavljaju provjeru stanja pacijenta na pojedine bolesti prije pojave bilo kakvih simptome (asimptomatski pacijenti). Screening testovi su općenito jeftini, oni su dizajnirani da budu veoma osjetljivi (otkrivanje mogućih slučajeva bolesti).
Cilj ove vrste testa je utvrditi sve pojedince koji bi mogli imati određenu bolesti, a pojedinci se  određuju na osnovu procjene rizičnih grupa određenih pacijenata, a na osnovu izvršenih analiza.

Neki screening testovi preporučuju se barem jednom godišnje, dok se neki obavljaju češće ili rijeđe. Screening testovi zavise od dobi, anamneze, načina života i drugih faktora. Zajedno sa svojim liječnikom moramo odlučiti koliko često se treba podvrgnuti pregledima i screening testovima. Screening testovi mogu otkriti povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol, šećernu bolest, spolno prenosive bolesti, rak kože, rak prostate, rak grlića maternice, rak dojke ili rak debelog crijeva. Šanse za izlječenje su bolje ukoliko se problemi otkriju ranije. Pregledi i screening testovi mogu pomoći da se spasu životi. Najbolji način da se izvrše neophodni screening testovi su godišnji sistematski pregledi.

Od screening testova danas se najčešće koriste:

Dojka

Mamogram je rentgensko snimanje dojki za žene bez ikakvih znakova raka dojke. Kontrolni mamogrami otkrivaju 90% rakova dojke i mogu pokazati rak na dojci koji je premalen da bi se mogao opipati. Za žene sa navršenih 40 godina ili više preporučuju se redovni dvogodišnji kontrolni mamogrami. Pod nekim okolnostima može biti preporučeno da se snime godišnji kontrolni mamogrami. Ženama sa povišenim rizikom (npr. obiteljski rak) se preporuča da sa svojim liječnikom odluči treba li raditi kontrolne mamograme i prije navršene 40 godine i koliko često bi trebala ići na kontrolno snimanje.

Grlić maternice

PAPA test ili citološka analiza vrste, izgleda i abnormalnosti stanica vrata maternice. Abnormalnosti u PAPA testu obuhvaćaju prije svega različite stupnjeve cervikalne displazije – promjene stanica vrata maternice, osobito jezgara (diskarioza) u izgledu, obliku, veličini i intenzitetu obojenosti, kao i smetnje u sazrijevanju epitela, odnosno početni ili mikrokarcinom (uključujući promjene izazvane human papilloma-virusom, jedan od najčešćih uzročnika raka grlića maternice). Godišnja PAPA kontrola smanjuje rizik umiranja od raka vrata maternice za 90%. Optimalna je PAPA kontrola na šest mjeseci, obvezna jednom godišnje. Najbolje vrijeme za uzimanje uzorka je oko sredine ciklusa. Ukoliko se promjene otkriju dovoljno rano, liječenje je jednostavno, relativno lako i poštedno. Tačnost PAPA testa je oko 75 – 80%, u kombinaciji s drugim metodama (kolposkopija i histologija) tačnost raste do 95%.

Debelo crijevo i rektum

Različitim screening testovima se mogu otkriti polipi, rak ili druge smetnje u području debelog crijeva i rektuma. Screening testovi se preporučuju ljudima sa navršenih 50 godina i starijima. Ljudima sa povišenim rizikom od nastanka raka debelog crijeva (npr. obiteljski rak) se preporuča da sa svojim liječnikom odluče treba li raditi kontrolne mamograme i prije navršene 40 godine i koliko često bi trebali ići na kontrolno snimanje. Screening testovi za rano otkrivanje raka debelog crijeva i rektuma su:

  • Digitorektalni pregled, liječnik uvodi kažiprst u otvor debelog crijeva te provjerava prisutnost abnormalnog tkiva, nepravilnosti i prisutnosti krvi u stolici.
  • Pregled stolice na okultno krvarenje: ponekad rak ili polipi izazivaju krvarenje. Ovaj test može detektirati male tragove krvi u stolici, koje se ne vide pregledom stolice.
  • Fleksibilna sigmoidoskopija, pretraga koristi savitljivi optički instrument sigmoidoskop debljine prsta. Postavlja se u donji dio debelog crijeva kroz čmar (anus). Liječnik pomiče cijev kontrolnim uređajem i promatra sliku unutrašnjosti crijeva koja se doprema optičkim vlaknima. Zbog nedovoljne dužine instrumenta ovom se pretragom može pregledati svega polovina debelog crijeva. Pretraga je neugodna, ali nije bolna. Prije pretrage je nekoliko dana potrebno provesti poseban režim prehrane i čišćenja crijeva.
  • Kolonoskopija, posebna pretraga kojom se pregledava debelo crijevo u cjelosti. Ovom je metodom također moguće uzeti materijal za patohistološku analizu, te odstraniti patološke izrasline – polipe. Uklanjanjem polipa sprečava se nastanak raka.
  • Rendgensko snimanje pomoću barijeve kaše: barijeva kaša je kontrastno sredstvo koje omogućuje prikaz debelog crijeva. Napravi se orijentacijska snimka i nakon toga se bolesniku, koji leži na boku, kroz anus u debelo crijevo uštrcava barijeva kaša. Dvostruki kontrast podrazumijeva uporabu barijeve kaše i upuhnutog zraka. Normalan rezultat se dobije ako barijeva kaša jednakomjerno ispunjava sve dijelove crijeva, ako ne postoje nikakvi ispadi crijevnog zida, crijevo je potpuno prolazno i urednog položaja.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.