Laboratorijski nalazi

Kompletna krvna slika

Kompletna krvna slika je osnovna rutinska hematološka pretraga koja uključuje određivanje crvene krvne slike, broja leukocita i broja trombocita.

Crvena krvna slika

Broj eritrocita

Eritrociti su stanice periferne krvi, bikonkavnog oblika, čiji je glavni sastojak hemoglobin koji prenosi kisik iz pluća u tkiva i ugljični dioksid iz tkiva u pluća. Stanice eritropoeze se stvaraju u koštanoj srži, a funkcionalno zreli eritrociti obavljaju svoju funkciju u perifernoj krvi. Određivanje broja eritrocita u perifernoj krvi prvi je i osnovni pokazatelj hematoloških poremećaja eritrocitne loze. Broj eritrocita je primarno snižen kod svih anemija (deficitarne, hemolitičke, anemije zbog insuficijencije koštane srži i dishemopoetične anemije), te kod brojnih kroničnih bolesti kao sekundarni proces uzrokovan primarnim poremećajem. Broj eritrocita je nedostatan podatak za interpretaciju pojedinih hematoloških poremećaja, te je uz određivanje broja eritrocita uvijek potrebno analizirati i ostale parametre crvene krvne slike (koncentracija hemoglobina, hematokrit, eritrocitne konstante).

Referentne vrijednosti:

Eritociti M 4.34-5.72 x1012/L Ž 3.96-5.06 x1012/L

Eritrocitne konstante: MCV, MCH, MCHC

MCV

je prosječni volumen eritrocita, a izračunava se iz broja eritrocita i hematokrita.

Referentne vrijednosti:86-100 fL

Dijagnostički značaj:

Promjene vrijednosti pojedinih eritrocitnih konstanti, osobito MCV parametra, dijagnostički su značajne u klasifikaciji pojedinih anemija i uvijek se moraju promatrati u korelaciji s dobivenim vrijednostima broja eritrocita i koncentracije hemoglobina.

MCH

je prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu, a izračunava se iz koncentracije hemoglobina i broja eritrocita.

Referentne vrijednosti:27-34 pg

MCHC

predstavlja prosječnu koncentraciju hemoglobina u eritrocitu, a izračunava se iz koncentracije hemoglobina i hematokrita.

Referentne vrijednosti:320-350 g/L

Hemoglobin

se određuje spektrofotometrijski cijanmethemoglobinskom metodom. Koncentracija hemoglobina je uz broj eritrocita pouzdaniji podatak o hematološkim poremećajima eritroidne loze stanica. Koncentracija hemoglobina je snižena sukladno broju eritrocita kod gotovo svih anemija, te kod brojnih kroničnih bolesti koje posljedično dovode do anemije kao sekundarnog poremećaja. Vrijednosti koncentracije hemoglobina i broja eritrocita su povećane u stanjima hemokoncentracije organizma te kod policitemija.

Referentne vrijednosti: M 138-175 g/L Ž 119-157 g/L

Hematokrit

predstavlja volumni udio eritrocita u jedinici pune krvi. Promjene vrijednosti hematokrita slijede sukladne patološke promjene broja eritrocita i koncentracije hemoglobina.

Referentne vrijednosti: M 0.415-0.530 L/L Ž 0.356-0.470 L/L

Broj leukocita

Leukociti su stanice periferne krvi čija je osnovna funkcija zaštita organizma od raznih toksičnih agenasa. Određivanje broja leukocita je značajno u dijagnostici i praćenju infektivnih procesa i diferencijalnoj dijagnostici virusnih i bakterijskih infekcija te imunološkom statusu organizma u stanjima stečenih imunodeficijencija (praćenje citotoksične terapije).

Referentne vrijednosti: 3.4-9.7 x109/L

RDW

RDW parametar označava distribuciju eritrocita po volumenu, čime se dobiva podatak o veličini i raspodjeli eritrocita kao brojčani podatak i/ili grafički prikazana raspodjela eritrocita u histogramu. specifično ukazuje na postojanje jedne ili više populacije eritrocita što je karakteristična značajka pojedinih hematoloških bolesti eritrocitne loze, a ujedno je i važan prognostički pokazatelj o učinkovitosti liječenja te ekvivalentan podatak o anizocitozi koja se uočava u krvnom razmazu.

Referentne vrijednosti: 8.5-11.3%

Broj trombocita

Trombociti su krvne stanice koje sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi. Određivanje broja trombocita prvenstveno daje podatak o primarnoj hemostazi. Morfološke osobine trombocita mogu se pratiti, osim pažljivim pregledom razmaza periferne krvi, na temelju dvaju trombocitnih indeksa dobivenih na hematološkom brojaču: raspodjela trombocita po volumenu (PDW) te određivanjem srednjeg volumena trombocita (MPV).

Referentne vrijednosti:158-424 x109/L.

Diferencijalna krvna slika

Određivanje diferencijalne krvne slike (leukograma) je pretraga kojom se utvrđuje relativni postotak pojedinih populacija leukocita, te morfološke osobitosti stanica leukocitopoeze i eritrocitopoeze u preparatu razmaza periferne krvi obojenom metodom po Pappenheimu. Osnovna funkcija leukocita je obrana organizma od infekcije, pri čemu svaka određena populacija leukocita ima zasebne funkcije. Neutrofilni granulociti zajedno s monocitma čine osnovu fagocitnog obrambenog sustava u organizmu. Na ovaj način sudjeluju u obrani organizma od bakterijskih infekcija i drugih noksi. Eozinofilni granulociti sudjeluju u obrani organizma od alergijskih agenasa i parazitarnih infekcija. Limfociti predstavljaju populaciju leukocita koja uključuje dvije osnovne subpopulacije: limfocite T koji sudjeluju u staničnom imunitetu, te limfocite B koji se transformiraju u plazma stanice koje proizvode protutijela i na taj način sudjeluju u humoralnom imunitetu. Bazofilni granulociti su najmanje zastupljena populacija leukocita u perifernoj krvi (<1%), čija funkcija u organizmu još nije utvrđena. Promjene relativnih proporcija pojedinih leukocitnih populacija uz pojavu patoloških stanica leukocitopoeze koje normalno nisu prisutne u perifernoj krvi, nalaze se i u raznim hematološkim poremećajima stanica leukocitopoeze na nivou koštane srži (maligne bolesti krvotvornog tkiva ili hemoblastoze), pa je određivanje diferencijalne krvne slike prvi i osnovni pokazatelj tih hematoloških poremećaja.

Referentne vrijednosti:

(odrasle osobe): Neutrofilni segm. granulociti 44-72%

Neutrofilni nesegm. granulociti 0-5 %

Eozinofilni granulociti 0-7 %

Bazofilni granulociti 0-1 %

Limfociti 20-46%

Monociti 2-12 %

Plazma stanice 0-1 %

Dijagnostički značaj:

dijagnostika i praćenje infektivnih bolesti, dijagnostika hematoloških poremećaja, praćenje citotoksične terapije.

Određivanje broja retikulocita

Retikulociti su mladi eritrociti koji sadrže ostatke ribonukleinske kiseline u obliku granulofilamentozne supstancije, koja se boji vitalnom bojom briljant krezil modrilo. U preparatu razmaza periferne krvi obojane navedenom reagencijom izbroji se 1000 eritrocita i uz njih nađeni retikulociti.

Referentne vrijednosti:

(odrasle osobe): 5-15/103 eritrocita

Dijagnostički značaj:

procjena eritropoetske aktivnosti koštane srži i diferencijalna dijagnostika regenerativnih i aregenerativnih anemija

Sedimentacija eritrocita

Određivanje sedimentacije eritrocita je pretraga kojom se u posebno graduiranoj pipeti, u određenim vremenskim razmacima promatra brzina sedimentacije eritrocita citratne krvi. Uzrok sedimentacije eritrocita je povećana količina proteina plazme: fibrinogena i globulina velike molekularne mase u raznim patološkim stanjima što dovodi do stvaranja tzv. rouleaux formacija eritrocita koje se talože na dno epruvete. Rezultati testa se izražavaju u milimetrima na sat. Sedimentacija se najčešće određuje nakon prvog sata.

Referentne vrijednosti:

M (20-50 god.) 3-13 mm/h

M (više od 50 god.)  2-23 mm/h

Ž ( 20-50 god.) 4-24 mm/h

Ž (više od 50 god)  5-28 mm/h

Dijagnostički značaj:

sedimentacija eritrocita je vrlo koristan test u praćenju toka infekcioznog procesa. Sedimentacija eritrocita ubrzana je kod akutnih i kroničnih infektivnih bolesti, kod reumatskih bolesti, neoplastičnih sindroma i degenerativnih bolesti.

Dodatak:

Krvna slika

• RBC-eritrociti (crvena krvna zrnca) koji prenose kiseonik iz pluća u ostale dijelove tijela
• WBC-leukociti (bijela krvna zrnca) koji služe za odbranu organizma od bakterija, virusa i gljivica
• PLT-trombociti (krvne pločice) koji učestvuju u stvaranju ugrušaka i zaustavljanja krvarenja
• Hb – koncentracija hemoglobina
• Hct – udio krvnih ćelija ili hematokrit u ukupnoj zapremini krvi
• MCV – srednja zapremina eritrocita
• MCHC- srednja koncentracija hemoglobina u eritrocitima
• RDW – širina distribucije eritrocitra, sortiranje eritrocita po veličini
• MTV – prosječna srednja zapremina trombocita

Normalne vrijednosti krvne slike

Eritrociti (crvena krvna zrnca) – normalno: 3,8-5,8 xE12/1

• Snižene vrijednosti su najčešće znak anemije ili gubitka krvi uslijed krvarenja.
• Povišene vrijednosti mogu biti i kod zdravih ljudi.

Leukociti (bijela krvna zrnca) – normalno: Odrasli-3,8-10; Dijeca-5-13xE9/l

• Rezultat niži od granične vrijednosti najčešće je znak virusne infekcije, a viši bakterijske.

Trombociti (krvne pločice zadužene za zgrušavanje krvi) – normalno: 150-400 xE9/l

• Povećan broj trombocita može da dovede do stvaranja krvnog ugruška u kardiovaskularnom sistemu.
• Sniženi su kod hemioterapija, malignih oboljenja, hepatitisa C…

Sedimentacija eritrocita -normalna:2-12 mm/h mm/2h To je nespecifičan parametar.

• Povećan je kod akutnih i hroničnih oboljenja, maligniteta, velikog broja bolesti, raznih upala…
• Snižene vrijednosti nemaju dijagnostički značaj.

Krv (biohemijski parametri)

Izgled seruma – normalan: bistar i svijetložut

• Može biti slabolipemičan (slabozamućen), lipemičan (zamućen) i mliječno lipemičan (jako zamućen), što ukazuje na povećanu masnoću u krvi. Često do ovakvih rezultata dolazi jer se pacijent ne pridržava pravila da 12 sati prije davanja krvi ne uzima hranu. Serum može biti i crven zbog hemolize i ikteričan uslijed povećanih vrijednosti bilirubina.

Glukoza – normalno: 3,5-6,1 mmol/l

• Povišene vrijednosti se javljaju kod dijabetičara, a snižene kod hipoglikemije različitih uzroka.

Stanje bubrega

Urea – normalno 1,7-8,3 mmol/l
Kreatinin – normalno: muškarci 62-106; žene 44-80 umol/l

• Povišene vrijednosti se javljaju kod bubrežnih oboljenja. Povećana urea, a normalan kreatinin
  može da bude i rezultat ishrane bogate proteinima. Povišene vrijednosti kreatinina mogu biti i poslijedica veće fizičke aktivnosti ili uzimanja steroida.
• Smanjene vrijednosti se javljaju kod trudnica i žena uopšte.

Elektroliti

Natrijum – normalan: 139-154 mmol/l

• Snižene vrijednosti kod bubrežnih bolesnika

Kalijum – normalan: 3,8-5,3 mmol/l

• Povišene vrijednosti kod bubrežnih bolesnika

Stanje zglobova

Mokraćna kiselina – normalna: muškarci 200-420; žene 140-340 umol/L

• Povišene vrijednosti se javljaju kod gihta (taloženja kristala mokraćne kiseline u zglobovima).
• Snižena koncentracija nema dijagnostički značaj.

Masnoće u krvi

Holesterol preporučen < 5,2; Visok > 6,2 mmol/l
HDL holesterol (dobar) preporučen > 1,54; Nizak < 1,0 mmol/l

• Dijagnostički značaj imaju snižene vrijednosti HDL holesterola. U tom slučaju postoji povećan rizik nastanka kardiovaskularnih oboljenja. Što su više vrijednosti HDL holesterola, to je bolje, jer ovaj holesterol “čisti” krvne sudove.

LDL holesterol (loš) preporučen < 2,6; Visok > 4,1 mmol/l

• Povišene vrijednosti obično su povezane sa nepravilnom ishranom i stresom. Tada se povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, prije svih ateroskleroze.

Trigliceridi preporučen < 1,7; Visok > 2,3 mmol/l

• Povišene vrijednosti najčešće su znak nepoštovanja pravila da se ne uzima hrana 12 sati prije vađenja krvi.
• Snižene vrijednosti nemaju dijagnostički značaj.

Stanje jetre

ALT – normalna: 8-41 IJ/I

• Povišene vrijednosti ukazuju na akutno oštećenje jetre, najčešće izazvano terapijom antibioticima, unosom gaziranih pića, sokova i sl.

AST – normalna: 7-38 IJ/I

• Povišene vrijednosti ukazuju na značajno oštećenje jetre ili neka druga oboljenja (na
  primjer neka mišićna oboljenja)

Gama GT – normalna: Muškarci 8-40; Žene5-35IJ/I

• Povišene vrijednosti se najčešće javljaju kod alkoholičara i znak su ostećenja jetre.

Bilirubin ukupni -Normalan:1,1-18,8 umol/l

• Povišene vrijednosti se javljaju kod oštećenja jetre i opstrukcije žučnih puteva.
• Snižene vrijednosti nemaju dijagnostički značaj.

Kosti

Alkalna fosfataza -normalna: Odrasli 0-270; Deca do 810 IJ/I
Jedan od oblika alkalne fosfataze učestvuje u izgradnji kostiju.

• Povišene vrijednosti mogu da ukazuju na povećanu razgradnju kostiju i na mogući razvoj osteoporoze. Kod djece u razvoju vrijednost ovog parametra je povišena.

Pankreas

S-alfa amilaza -normalna: 28-100 IJ/I
U-alfa amilaza – normalna: – 0-450 IJ/I

• Povišen nivo ukazuje na poremećaj u funkciji pankreasa.

Koštana srž

Gvožđe – normalno: muškarci 10,6-28,3; žene 6,6-26,0 umol/l

Zajedno sa hemoglobinom, eritrocitima i parametrima koji određuju morfologiju eritrocita (MCV, MCH i MCHC) pruža uvid u stanje koštane srži. Određivanje samo gvožđa nema nikavog značaja za postavljanje dijagnoze anemije.

Krv – ostali parametri

Fibrinogen – normalan: 2-4 g/l
To je nespecifičan parametar.

• Povećan je kod aktunih i hroničnih oboljenja, maligniteta, velikog broja bolesti, raznih upala…
• Snižene vrijednosti nemaju dijagnostički značaj.

Proteini – normalni: 66-87 g/l

Snižene vrijednosfi su znak oštećena sintetske funkcije jetre, osim u trudnoći kada se snižene vrijednosti često javljaju.

Protombinsko vrijeme (PT)- normalna: < 1,3 INR
PT se određuje pacijentima prije operacije kao i kod pacijenata koji su na antikoagulantnoj terapiji kada su očekivane vrijednosti od 2,0-4,5 INR.

Analiza urina

Normalan urin je bistrog izgleda, žute boje i kisele reakcije. Sve što odstupa od ovoga, moguć je znak nastanka nekog oboljenja.
Izgled – normalno: bistar izgled

• Zamućen urin – ukazuje na povećan broj leukocita, odnosno na neki upalni proces, kao i na gljivice, bakterije, sluz i sve druge elemente koji se mogu naći u sedimentu urina.

Boja – normalno: žuta boja

• Tamnosmeđ urin – ukazuje na povećanje bilirubina, što je najčešće znak oštećenja jetre, odnosno pojave žutice. Neki ljudi inače imaju povećan bilirubin, tako da je njima ovakav izgled urina normalan.
• Crven urin – ukazuje na prisustvo hemoglobina, što najčešće ukazuje na oštećenje bubrega, zbog koga se u urinu javlja krv (najčešće kamen u bubregu ili pijesak), ali i na razne upalne procese, oštećenje mokraćnih kanala i bešike.

Reakcija – normalno: kisela reakcija

• Alkalna reakcija – najčešće ukazuje na bakterijsku infekciju.

Relativna gustina – referentna vrijednost (za odrasle) 1,012- 1,025

• Povećana gustina može da bude znak dijabetesa, hipertenzije, poremećaja funkcije hormona nadbubrežne žlijezde, oštećenja bubrega. Nastaje i uslijed povećanog gubitka vode, povraćanje, dijareja, kao i visoka temperatura.
• Snižena je najčešće kod povećanog izlučivanja urina.

Proteini – normalno: negativni

• Mogu da budu pozitivni uslijed povećane fizičke aktivnosti ili u trudnoći, kada to nije znak patoloških promjena. Pojava proteina u urinu u svim ostalim stanjima znak je nekog upalnog procesa.

Glukoza – normalno: negativna

• Pozitivan rezultat glukoze u urinu je uglavnom je povezan s povećanim vrijednostima ovog parametra u krvi (iznad 10 mmol/L, odnosno kada nivo glukoze pređe transportni maksimum od 320 mg/l), što se najčešće dešava kod dijabetičara.

Urobilinogen– normalno: negativan

Bilirubin – normalno: negativan

• Pozitivni rezultaii mogu da budu znak oštećenja jetre ili žuči.

Aceton – normalno: negativan

• Pozitivan nalaz prisutan kod dijabetičara.

Sediment urina

Eritrociti svježi – normalno: negativni

• Pozitivni su najčešće znak prisustva mokraćnih kamenaca ili pjeska u bubregu i mokraćnim
  putevima.

Eritrociti blijedi – normalno: negativni

• Pozitivni su najčešće znak skoro preležane infekcije ili hronične bolesti bubrega.

Leukociti– normalno: do 5

• Broj leukocita do 50 (dosta) ili više od 50 (masa) najčešće ukazuje na neki upalni proces u organizmu.

Epitelne ćelije pločaste – normalno: malo

• Ove ćelije oblažu urinami trakt. Njihova pojava u urinu u bilo kom obimu nema veći dijagnostički značaj.

Epitelne ćelije okrugle – normalno: negativne

• Pozitivan nalaz ukazuje najčešće na oštećenje bubrega.

Bakterije – normalno: negativne

• Pozitivan nalaz je najčešće znak bakterijske infekcije, a može da bude i poslijedica nehigijene ili nepravilno uzetog urina – nesterilna posuda.

Urati amorfni – normalno: negativni

• Pozitivan nalaz nema dijagnostički značaj.

Kristali kalcijum-oksalata – normalno: malo

• Pozitivan nalaz ne mora da ukazuje na oboljenje, ali može da bude znak pjeska u bubregu.

Kristali mokraćne kiseline – normalno: negativni

• Pozitivan nalaz ukazuje na neka oboljenja bubrega.

Kristali tripl-fosfata – normalno: negativni

• Pozitivan nalaz može da bude znak bakterijske infekcije.

Sluz – normalno: negativna ili malo

• Pozitivan nalaz nema veći dijagnostički značaj.

Gljivice – normalno: negativne

• Pozitivan nalaz je najčešći znak gljivične infekcije, a mogu se javiti i kod dijabetičara.

Cilindri – normalno: negativni

• Pozitivan nalaz ukazuje na hronično bubrežno oboljenje.

Spermatozoidi – normalno: negativni

• Pozitivan nalaz se javlja kod starijih muškaraca i ukazuje na oštećenje prostate.