
Bolest po svom toku može biti:
- akutna
- subakutna
- recidivna
- hronična
Pod recidivnom bolešću se podrazumijeva respiratorna bolest sa većom učestalošću od četiri puta godišnje.
Hroničnu bolest karakterizira ozbiljno anatomsko oštećenje pluća u kojem nema remisija sa normalizacijom kliničkog, RTG i laboratorijskog nalaza.
Simptomi
Opšti:
- povišena temperatura
- bljedilo
- malaksalost
- gubitak apetita.
Kašalj
Najznačajniji simptom. Na osnovu osobenosti kašlja ponekad se može zaključiti o dijagnozi.
Alergijska ili virusna etiologija bolesti | Suhi noćni kašalj |
Pertusis | Suhi kašalj u salvama na koji se nastavlja zvučni inspirij i završava povraćanjem |
Cistična fibroza | Suhi kašalj u salvama, bez povraćanja |
Bronhiektazije | Jutarnji kašalj sa obilnim sekretom |
Akutni faringitis, adenoidne vegetacije i hronični sinusitis. | Faringealni kašalj (suho kašljucanje) |
Afoničan kod difterije, stranog tijela, a glasan i promukao (lavež psa), kod pseudokrupa. | Laringealni kašalj (promuklost) |
Stenoza bronha stranim tijelom ili uvećanim limfnim čvorovima | Bitonalni kašalj – jedan ton koji je dubok i promukao, drugi ton visok i piskav |
Dispnea
Za ocjenu dispnee imamo niz objektivnih znakova od kojih su najvažniji
- Tahipnea – normalna frekvenca disanja je 60/min kod novorođenčeta, kod dojenčadi 40/min, kod predškolske i školske djece 20/min.
- Inspiratorne refrakcije – uvlačenje interkostalnih prostora, ksifoidnog područja, rebarnih lukova, juguluma, supraklavikularnih jama.
- Klimanje glavicom
- Širenje nosnica – znak teže dispnee – nastaje aktiviranjem pomoćne muskulature.
- Inspiratorna dispnea – opstrukcja gornjih disajnih puteva (do bifurkacije traheje). Karakterizira je otežan i produžen inspirij uz inspiratorni stridor (niskotonsko zviždanje – struganje).
- Ekspiratorna dispnea – opstrukcija donjih disajnih puteva. Karakterizira je produžen ekspiriji i viskotonski polifoni zvižduci (wheezing), koji se čuje pomoću stetoskopa i u okolini bolesnika. Wheesing je klinički znak opstrukcije, kod astme, bronhitisa, bronhiolitisa, cistične fibroze.
Bol u grudima
Nastaje kod afekcije pleure i dijafragme. Kod oboljenja jednjaka pojavljuje se kao tupi bol iza grudne kosti.
Dijagnoza oboljenja respiratornih organa se postalja na osnovu:
- Istorija bolesti (lična anamneza, porodična anamneza)
- Fizikalni pregled (insepkcija, palpacija, perkusija, auskultacija),
- RTG ispitivanja – rendgenoskopija, rendgenografija, radiofotografija, tomografija, bronhografija i angiografija
- Traheobronhoskopija – dijagnostička i terapeutska
- Laboratorijska ispitivanja – krvna slika, SE, proteinogram, mikrobiološko ispitivanje/bris, analiza sputuma/, hemokultura, serološki testovi
- Funkcionalni testovi za ocjenu plućne funkcije
Be the first to comment