Oboljenja respiratornih organa

Respiratorni sistem
Respiratorni sistem
Respiratorni sistem
Respiratorni sistem

Bolest po svom toku može biti:

  • akutna
  • subakutna
  • recidivna
  • hronična

Pod recidivnom bolešću se podrazumijeva respiratorna bolest sa većom učestalošću od četiri puta godišnje.

Hroničnu bolest karakterizira ozbiljno anatomsko oštećenje pluća u kojem nema remisija sa normalizacijom kliničkog, RTG i laboratorijskog nalaza.

Simptomi

Opšti:

  • povišena temperatura
  • bljedilo
  • malaksalost
  • gubitak apetita.

Kašalj

Najznačajniji simptom. Na osnovu osobenosti kašlja ponekad se može zaključiti o dijagnozi.

Alergijska ili virusna etiologija bolesti Suhi noćni kašalj
Pertusis Suhi kašalj u salvama na koji se nastavlja zvučni inspirij i završava povraćanjem
Cistična fibroza Suhi kašalj u salvama, bez povraćanja
Bronhiektazije Jutarnji kašalj sa obilnim sekretom
Akutni faringitis, adenoidne vegetacije i hronični sinusitis. Faringealni kašalj (suho kašljucanje)
Afoničan kod difterije, stranog tijela, a glasan i promukao (lavež psa), kod pseudokrupa. Laringealni kašalj (promuklost)
Stenoza bronha stranim tijelom ili uvećanim limfnim čvorovima Bitonalni kašalj – jedan ton koji je dubok i promukao, drugi ton visok i piskav

Dispnea

Za ocjenu dispnee imamo niz objektivnih znakova od kojih su najvažniji

  • Tahipnea – normalna frekvenca disanja je 60/min kod novorođenčeta, kod dojenčadi 40/min, kod predškolske i školske djece 20/min.
  • Inspiratorne refrakcije – uvlačenje interkostalnih prostora, ksifoidnog područja, rebarnih lukova, juguluma, supraklavikularnih jama.
  • Klimanje glavicom
  • Širenje nosnica – znak teže dispnee – nastaje aktiviranjem pomoćne muskulature.
  • Inspiratorna dispnea – opstrukcja gornjih disajnih puteva (do bifurkacije traheje). Karakterizira je otežan i produžen inspirij uz inspiratorni stridor (niskotonsko zviždanje – struganje).
  • Ekspiratorna dispnea – opstrukcija donjih disajnih puteva. Karakterizira je produžen ekspiriji i viskotonski polifoni zvižduci (wheezing), koji se čuje pomoću stetoskopa i u okolini bolesnika. Wheesing je klinički znak opstrukcije, kod astme, bronhitisa, bronhiolitisa, cistične fibroze.

Bol u grudima

Nastaje kod afekcije pleure i dijafragme. Kod oboljenja jednjaka pojavljuje se kao tupi bol iza grudne kosti.

Dijagnoza oboljenja respiratornih organa se postalja na osnovu:

  • Istorija bolesti (lična anamneza, porodična anamneza)
  • Fizikalni pregled (insepkcija, palpacija, perkusija, auskultacija),
  • RTG ispitivanja – rendgenoskopija, rendgenografija, radiofotografija, tomografija, bronhografija i angiografija
  • Traheobronhoskopija – dijagnostička i terapeutska
  • Laboratorijska ispitivanja –  krvna slika, SE, proteinogram, mikrobiološko ispitivanje/bris, analiza sputuma/, hemokultura, serološki testovi
  • Funkcionalni testovi za ocjenu plućne funkcije

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.