SPECIFIČNE MEHANIČKE POVREDE (RANE)


Rane su specifične posebne mehaničke povrede, čija svojstva ukazuju da su nanijeta izvjesnim mehaničkim oruđima, tupim, oštrim, šiljatim i vatrenim, pa razlikujemo
razderine,
sjekotines
ubodine i
ustreline.
Kod svih rana nalazimo otvor rane i prostor rane. Prilikom opisivanja rana treba prvo utvrditi
tačnu lokalizaciju rane pomoću fiksnih račaka,
veličinu, oblik, ivice i uglove rane, strane i dno rane, kao i sadržaj u rani.
Kod prodornih rana treba utvrditi kanal rane i pravac prodora.
1.Razderina (vulnus lacerum)
Razderina je specifična mehanička povreda, rana, nanesena tupim mehaničkim oruđima, pljosnatom, obličastom ili bridastom površinom. Razderne rane mogu nastati na tri načina:
udarom,
padom i
sudarom.
Veličina i oblik razderine zavisi od brzine, težine i obimnosti mehaničkog oruđa.

otvor razderine je redovno nepravilnog oblika,
ivice otvora su neravne, nagnječene, krvlju podlivene.
oko otvora rane, koža može biti u različitoj širini lišena natkožice.
u otvoru rane može se naći razoreno tkivo krv, strani sadržaj, prijavština.
otvor razderine je uvijek u koži, a prostor i dno razderine su ispod kože.
strane prostora su neravne, nagnječene, krvlju podlivene.
strane razderine su većinom rastavljene ali suprotni krajevi mogu biti povezani mostićima održanog čvršćeg tkiva.
zidovi razderine mogu biti okolo podriveni, što je važan znak da je djelovalo tupo mehaničko oruđe.

RAZDEROTINA (VULNUS LACERO-CONTUSUM) je rana, nastala pljosnatim ili bridastim mehaničkim oruđima tako da su neka tkiva samo nagnječena a druga razderana.

PRSKOTINA (VULNUS CAESUM) kao podvrsta razderine, ima približno pravilan oblik, cjepast ili ču-njast, brazdast prostor, djelimično glatke ivice i strane, pa se zbog toga lako može zamijeniti sa sjekotinama.
Prskotina se razlikuje od sjekotina, prvo što prskotine nastaju na onia mjestima gdje je koža zategnuta, pa dejstvoa tupine mehaničkog oruđa koža prska u pravcu svoje lokalne cjepljivosti, i drugo, što prekid tkiva ispod kože nije potpun. Otuda kod prskotina nalazimo “mostiće tkiva” što povezanost suprotnih zidova otvora prskotine neprekinutim i otpornijim sastojcima tkiva.
Kod tranzicije (pregaženje) usljed naglog napinjanja kože, razderine mogu imati linearan oblik i nenagnječene rubove. Takve razderine nalazimo u koži prepona. Isto tako, pri udaru vozila u pješake od pozadi, usljed naglog zabacivanja glave unazad, razderine na prednjoj strani vrata mogu imati linearan oblik i nenagnječene rubove. Karakteristična povreda za tranziciju je
DECOLLEMENT, AVULSIO, kod koje je koža odvojena, tako da se ispod kože formira šupljina u obliku “džepa” ispunjena krvlju i najčešća na donjim udovima, kao i na leđima. Ova ozljeda nije karakteristična za direktni udar motornim vozilom, nego samo za pregaženje.

UJEDNA RANA (VULNUS MORSUM) je podvrsta razderine, nastaje kao posljedica ozlijeđivanja zubima, čovječijim ili životinjskim.
Čovječije ujedine koje potiču od sopstvenih zuba i nastaju prilikom jedenja, onesviještenosti, kod epileptičkih, ili drugih toničnih kontrakcija. Mogu nastati prilikom pada na donju vilicu isto tako i aktivnim udarom u predio donje vilice.

Čovječije ujedine koje potiču od tuđih zuba su po pravilu na istaknutim dijelovima tijela (nos, prsti, aurikula), a nastaju pri tučama, silovanju, kod nasilnog mehaničkog udušenja (oclusio nasi et oris, strangulatio manualis, compressio thoracis).

Životinjske ujedine su zaživotne (pas, mačka, konj, vuk) i postmortne (pacov, pas, mačka). Najčešće su na ekstremitetima, rukama i nogama. Treba razlikovati ujedine od
životinja mesoždera – ujedine su bliže ubodinama, zbog oštrih šiljastih zuba, osobito očnjaka
životinja biljojeda – zbog pljosnatih i ravnih kruna, ujedine bliže razderinama.

Sudsko-medicinski značaj ujedina je u tome, što se na osnovu izgleda i oblika ujedine može identificirati i izvršilac ujedine.

UJED (MORSUS) treba razlikovati od ujedne rane. Kod ujedne rane dolazi do prekida kontinuiteta kože, a kod ujeda ne dolazi do prekida kontinuiteta kože,i oblik ujeda ima oblik zubala sa otiscima zuba u koži u obliku oguljitina i krvnih podliva.

2. Sjekotina (vulnus scissum, vulnus seccatum)
Sjekotina, rezna rana (vulnus scissum, vulnus seccatum) je specifična mehanička povreda, nanesena oštrim mehaničkim oruđima, tangencijalnim prevlačenjem preko kože. Sjekotine nastale udarcem oštrice sjekire, sablje, mača, su vulnera seccata.

Početak povlačenja oštrice sječiva preko kože je dublji, dok je završetak sječenja plići.
Otvor sjekotine je pravilan, čunjast, vretenast, crtast, a prostor sjekotine je brazdolik.
Ivice otvora su glatke, ravne, nenagnječenje, krvlju nepodlivene, i na oba kraja su pod oštrim uglom. Katkada ivice sjekotine mogu biti malo neravne i malo nagnječene, ukoliko je oštrica sječiva zatupljena ili ako je sječivo djelovalo zamahom.
Na ivicama i oko uglova mogu se naći zasjeci, koji nam ukazuju,da je oruđe mijenjalo svoj pravac, odnosno da je povlačenje oštricom vršeno više puta.
Strane (zidovi) sjekotine su glatke, ravne, nenagnječene, krvlju nepodlivene.
Ivice i zidovi sjekotine većinom se ne dodiruju, i zbog toga zjekotina zjapi. Zjap sjekotine uslovljen je retrakcijom presječnog tkiva, a isto tako i od podudaranja ili nepodudaranja presječenog tkiva sa pravcem presjeka. Ako sila djeluje u pravcu pružanja elastičnih vlakana u koži, onda je otvor (zjap) sjekotine mali, obrnuto, ako je sjekotina ukrštena sa pravcem pružanja elastičnih vlakana, onda je zjap sjekotine veći.
Dno sjekotine je crtasto, kada je sjekotina u punom tkivu, i dno je pliće prema uglovima, odnosno krajevima sjekotine.

Po porijeklu sjekotine su:
zadesne,
samoubilačke,
defanzivne (u samoodbrani),
samopovredilačke (automitilatio) i
ofanzivne (zlonamjerno povređivanje).

SJEKOTINE VRATA (KLANJE)
Poseban sudsko-medicinski značaj imaju sjekotine vrata (klanje). Sjekotine vrata po porijeklu su najčešće samoubilačke i ubilačke, izuetno su zadesnog porijekla.

Samoubilačke sjekotine vrata, najčešće su i redovno
u gornjoj trećini vrata između tireoidne hrskavice i jezične kosti, rjeđe su na grkljanu i dušniku
veći dio sjekotine je na lijevoj strani vrata (kod dešnjaka), i prostire se s lijeva-udesno i odozgo nadole (koso), dok je kod ljevaka lokalizacija sjekotine i pravac prostiranja obrnut.
Dubina sjekotine je različita, početak sjeceaja je dublji, završetak plići.
Kod samoubica krv se sliva uglavnom odozgo nadole i preko prednje strane vrata i grudnog koša.
Uporedne sjekotine ili zasjeci duž ivica glavne sjekotine su “probni rezovi”, paralelni su sa glavnom sjekotinom i nalaze se uz glavnu sjekotinu, ili su u neposrednoj njenoj blizni, ali mogu biti i udaljeni od glavne sjekotine,
istovremeni nalaz sjekotina na rukama, sa više sigurnosti ukazuje na samoubistvo.
Nalaz sječiva u šaci, kao i okrvavljenost kože šaka, ne isključuju ubistvo, niti dokazuju samoubistvo, jer šake mogu ostati neokrvavljene, ako je prevlačenje noža izvršeno naglo. S druge strane okrvavljenost šaka može poticati i usljed toga, što se povređeni instiktivno hvataju mjesta, povrede kao što ubica može namjerno uprljati lake žrtve u cilju fikcije.

Ubilačke sjekotine su pretežno
na desnoj strani vrata, poprečno su položene ili koso, ali za razliku od samoubilačkih, s lijeva-udesno i odozdo-naviše
dubina sjekotine je veća, zasječen ili presječen kičmeni stub sa velikom vjerovatnoćom ukazuje na ubllačko porijeklo.
Kako ubica najčešće djeluje pozadi žrtve, slivanje krvi žrtve je prema pozadi i iza vrata, po koži leđa.
Usljed pružanja otpora žrtve, nalaz sjekotina na licu, nosu, a posebno na dlanenoj strani prstiju kao i kože dlana, nagovještavaju ubistvo.
Kod ubilačkog klanja, za razliku odsamoubilačkog, može se naći zasječenost: kragne ili kravate!
Također odsustvo mehaničkog oruđa noža, nije pouzdan pokazatelj ubistva, jer i kod samoubilačkog klanja oruđe može biti namjerno uklonjeno od prisutnika ili od zainteresovanih.
SJEKOTINE NA RUCI
Sjekotine na ruci, počev od palčane kosti sa jasnim i dubljim početkom sječenja, a prema lakatnjači sa plićim završetkom sječenja i produžetkom u crtastu ogrebotinu, kao i kosi položaj sjekotine ukazuju sa velikom vjerovatnoćom na samoubilačko porijeklo sjekotine.
Sjekotina samoubica karakteriše zbijenost većeg broja sjekotina, neznatan razmak i paralelni tok.
SJEKOTINE KOD SEKSUALNIH UBISTAVA
Sjekotine kod seksualnih ubistava karakteristične su po tome što ubica siječe organe koji su pobuda u motivaciji ubistva (dojke, polni organi, materica).
VRIJEME POVRIJEĐIVANJA I SJEKOTINE
Na osnovu promjena na sjekotinama, može se odrediti vrijeme povređivanja.
Kada prođe više od 12 sati – ivice su sjekotine otečene, crvene, slijepljene krvlju i postoji infiltracija lekocitima,
Poslije 24 sata – nastaje proliferacija vaskularnog endotela i pojava ćelija vezivnog tkiva.
Poslije 3-5 dana – nastaje zadebljanje i proliferacija krvnih sudova.

3. Ubodina (vulnus punctum)
Ubodina (vulnus punctum, vulnus ictum) je specifična mehanička povreda, rana, nanesena šiljatim mehaničkim oruđem. Mehanička oruđa koja mogu proizvesti ubodine su dvojaka:
a) imaju samo šiljak kao što su ekser, klin, šilo, vile, igla
b) sem šiljka imaju i oštricu – nož, kama i nožu slična oruđa.

Ubodina nastaje prodiranjem ubodnog oruđa u pravcu svoje uzdužne osovine u tijelo radi čega nastaje nesrazmjernost između malenog otvora (ulaza) i dužine prodora ubodine.

Oblik ulaza ubodne rane je raznolik i zavisan prvo od poprečnog presjeka ubodnog oruđa, i drugo, od pravca cjepljivosti kože na dotičnom mjestu. Prema tome,
ulazni otvor rane može biti cjepast, u obliku crte, trouglast, klinast, okrugao, čunjast, vretenast.
Ukoliko je pravac ubodine ukršten sa pravcem cjepljivosti kože na dotičnom mjestu dolazi do zacjepljivanja na uglovima otvora rane, pa će otvor rane imati čunjast ili cjepast oblik, neovisno o obliku poprečnog presjeka bodiva.

Veličina ulaza ubodine također zavisi od pomenuta dva faktora, prvo od poprečnog presjeka ubodnog oruđa, i drugo od rastegljivosti kože na dotičnom mjestu. Usljed ta dva faktora, dolazi do zjapljenja otvora ubodine i njenog skraćenja. Prilikom mjerenja ubodne rane, treba izmjeriti
njenu dužinu (od jednog ugla do drugog), zatim
njenu širinu (zjap).
stvarnu dužinu – Sastaviti suprotne ivice i onda opet izmjeriti dužinu da se dobije stvarna dužina otvora ubodine.

Strane ubodnog prostora su glatke, većinom krvlju nepodlivene ili neznatno krvlju podlivene.

Ako ubodina, sem ulaznog otvora ima i izlaz, onda to nazivamo probodina. Ako je bez izlaznog otvora, tako da prodor odnosno ubodina završava u tkivu onda to nazivamo zabodina.

Kanal može biti i duži nego što je stvarna dužina ubodnog oruđa, usljed ugibanja mekih dijelova tkiva pod pritiskom (ubodine u trbuh.)

Dno ubodine – u kriminalističkom smislu poseban značaj, naročito ako se nalazi u koštanom tkivu, jer se spektrohemijski mogu utvrditi tragovi oružja i strana tijela, što može biti pouzdan dokaz za identifikaciju.

Po porijeklu ubodine su najčešće samoubilačke i ubilačke, dok su zadesne ubodine rjeđe.
SAMOUBILAČKE UBODINE
Lokalizovane samo na dohvatu ruke. Tipična lokalizacija je predio srca, dakle najčešće su na prednjoj lijevoj strani grudnog koša, u srčanom predjelu, a rjeđe je to predio trbuha.
Katkada, oko glavne rane, mogu se naći ubodine. To su takozvane “probne ubodine”. One su zbijene, na uskom su prostoru, i kanal svih tih ubod ima ima isti pravac.
Kod samoubica dešnjaka, pravac prodora ubodine, odnosno kanal ubodine, prostire se od sprijeda put pozadi, s desna u lijevo, i odozgo nadole.
Ubodna rana je obično na odgoljenom mjestu.
Kod samoubica, mogu se naći sjekotine na krajnjim falangama prstiju šake, najčešće na srednjem prstu i kažiprstu šake, a potiču od ukazivanja mete ili pridržavanja ubodnog oruđa na mjestu ubadanja.
UBILAČKE UBODINE
Lokalizovane su i na teško pristupačnim mjestima za samoupovređivanje, odnosno, mogu se naći na svim predjelima tijela.
Ubodine nisu lokalizovane na uskom prostoru kao kod samoubilačkih, nego na velikoj površini, na ma kojoj strani tijela.
Kanali ubodina imaju različite pravce.
Dok je to kod samoubilačkih ubodina ogoljeno mjesto, ubilačke se nanose kroz odjeću.
SLIČNOST SA USTRELINAMA
Kod djelovanja šiljka mehaničkih oruđa, kao što je zub od vila, ekser, šiljati vršak kišobrana i sl., nastala ubodina može izgledati kao rupa od projektila vatrenog oružja, pa se može i zamijeniti.
Naročito onda, ako je šiljak mehaničkog oruđa zaprljan, pa se obriše na mjestu ulaza kroz kožu i može izgledati kao kolutasta brisotina kod ustrelina.

4. Ustrelina (vulnus sclopetarium)
Ustrelina (vulnus sclopetarium) je specifična mehanička povreda, rana, nanesena projektilom ispaljenim iz ručnog vatrenog oružja.

Ručna vatrena oružja, imaju kratku ili dugačku cijev, i to vojna oružja (pištolj, revolver, puška, mitraljez), zatim lovačka oružja, sportska oružja, oružja sa prigušivačem, kao i ručno pravljenje oružja (“kratež”).
Unutrašnja strana cijevi vatrenih oružja je ili glatka, kao kod sačmarica, ili ima žljebove, vodišta cijevi, koji omogućuju projektilu rotacione kretanje.
Dužina izmjerena između dva suprotna polja cijevi je kalibar i on se označava sa milimetrima. Nalaz projektila u tijelu i mjerenjem projektila može nam dati odgovor samo o kalibru projektila ali ne i o kalibru oružja. Jer municija manjeg kalibra, može biti upotreljena za oružje većeg kalibra cijevi, i obratno. Kod lovačkih pušaka, sačmarica, kuglice, odnosno sačma, izražavaju sa brojevima, pri čemu manji broj odgovora većoj širini cijevi, veći broj manjoj širini cijevi.

Kretanje projektila je dvostruko: propulzivno to jest unaprijed i rotaciono – oko svoje osovine.
Na svota putu projektil može da prednjači vrhom, može da se izvrće, može biti deformisan ali i fragmentisan, pri čemu oblik i veličina ustreline može biti izmijenjena. Pri udaru o čvrste predmete, projektil može biti odbijen, odnosno skrenut sa svoje putanja, Odskok zrna koje se koso odbilo i promijenilo pravac, naziva se rikošet (ricocheti, odskok bačenog kamena površinom vode)

Prema tome kolika je razdaljina između usta cijevi vatrenog oružja i ustreljenog tijela i da li je ustrelina proizvod samo dejstva probojne snage projektila ili je proizvod i dejstva barutne eksplozije dijelimo i
1. razlikujemo ustreline iz daljine
2. ustreline iz blizine koje se dijele na ustreline iz
a. neposredne (apsolutne) blizine
b. posredne (teletivne) blizine.
USTERLINE IZ DALJINE
Su takve ustreline, koje su isključivo nanesene dejstvom projektila odnosno njegovom probojnom snagom. Ustrelina iz daljine nanesene su na rastojanju od 15-20cm za pištolje, 50-60cm za revolvere i puške na rastojanju više od 100-150cm.
Znaci probojne snage projektila na mjestu ulaska i prodiranja projektila u tijelo su:

– DEFEKT KOŽE, RUPA U KOŽI, i to u slučajevima kada projektil ulazi kroz kožu sa
velikom kinetičkom energijom, ulaz će biti manji ili isti kao kalibar projektila.
ako je kinetička energija projektila mala ili ako je brzina mala (“malaksao projektil”) onda se koža na mjestu ulaska projektila rasteže i prska, i u tom slučaju ulaz ima oblik prskotine ili razderine, i tada ne postoji defekt tkiva.

– NAGJEČENI PRSTEN (ANULUS CONTUSIONIS) nastaje prodiranjem projektila kroz kožu, koja se na mjestu ulaska, projektila udubljava u obliku lijevka sve dotle, dok to dopušta njena elastičnost. Kada je prekoračena granica rastegljivosti kože onda se ona procijepi pri čemu u koži ostaje defekt u obliku rupastog otvora. Koža oko otvora je u širini od 1-3 ili vise milimetara lišena natkožice a odgoliena kožica je krvlju podlivena. Oguljotina natkožice oko otvora je proizvod trenja strana projektila, a krvni podliv zgnječanja kožice. Prema tom nagnječni prsten čini spreg oguljotine i krvnog podliva.
Ako projektil ulazi u tijelo pod pravim uglom, onda je nagnječni prsten jednake širine i koncentričan pa se osnovu nagnječenog prstena i ostalih osobina ulaznog otvora, može se odrediti ugao ulaska projektila u tijelo.
Nagnječni prsten može biti i na izlaznom otvoru, ako je koža na mjestu ulaska projektila pritisnuta (opasač, zid, kamen). To je lažni nagnječeni prsten, ili ekstenzioni prsten.

– PROJEKTILNA BRISOTINA nije redovan nalaz svih ustrelina. Nastaje duž unutrašnjeg pojasa nagnječenog prstena tako, što se projektil prilikom ulaska kroz kožu obrišes i ostavi tragove sa svoje površine zaprljane garom, mašću itd. Projektilnu brisotinu nalazimo, samo ako projektil nije prošao kroz odjeću, jer bi se tada obrisao o odjeću i tragove sa svoje površine ostavio na odjeći.

– OBLIK ULAZA USTRELINE iz daljine je kružan ili ovalan (jajast) zavisno od toga, da li je projektil ušao u tijelo pod pravim uglom i svojim vrhom, ili je ušao pljoštimice. Usljed retrakcije tkiva, ulaz je manji od poprečnog presjeka projektila ili uzdužnog presjeka projektila ako je projektil ušao pljoštimice.
Okolo otvora je nagnječeni prsten, sa ivicama koje su intravertirane

– KANAL – Kod svih specifičnih mehaničkih povreda, rana ima svoj otvor i prostor. Kod ustrelina prostor rane prodor ili kanal (canalis), može biti
cilindričan –
ljevkast – proširuje od ulaza prema izlazu u obliku lijevka, usljed sekundarnog povećanja projektila razorenim tkivom (“sekundarni projektil”).
nepravilan –
u obliku polukanala (semicanalis) – kod tangencijalnih ustrelina

– ZIDOVI – prodora projektila su nagnječeni i krvlju podliveni.

– IZLAZ USTRELINE (kod prostrelina), je nepravilnog oblika, veći je od ulaza, sa ekstravertiranim ivicama, i bez nagnječenog prstena.

Na pljosnatim kostima (lubanja, sternum, scapula, os ilium) kanal ima oblik zarubljene kupe, rupa na spoljašnjoj ploči ulaska projektila je manja, dok je na unutrašnjoj ploči veća. To dolazi otuda, što spoljašnju ploču podupire unutrašnja ploča.B) USTRELINE IZ BLIZINE
Ustreline iz blizine su takve ustreline koje su rezultat probojne snage projektila i barutne eksplozije.
Opaljenja metka je složen termo-gaso-dinamički proces, pri čemu se energija baruta pretvara u toplotnu, a zatim u kinetičku energiju.

Poslije eksplozije jedan dio barutnih zrnaca (10%), djelimično sagori ili ne sagori, pa ona pod pritiskom gasova dobivaju kinetičku energiju i na određenom rastojanju mogu da probiju natkožicu i kožicu i da uđu u početni dio kanala.

BARUTNA ZRNCA se nalaze kod ispaljenja iz pištolja i revolvera na rastojanju od 25-40 cm, a puške od 1-1,5 metar.
Oblik naslaganih ili utisnutih barutnih zrnaca u koži može biti kružan ili ovalan, već prema tome, da li je ispaljivanje vršeno pod pravim uglom ili,, koso pod oštrim uglom.
Prečnik rasipnog lijevka barutnih čestica je veći ili manji, što je ovisno od rastojanja između usta cijevi i tijela.
Barutna zrnca mogu se dokazati pomoću di-fenilamina i sumporne kiseline kao i metodom WAKER-MAYER pomoću Lungeovog reagensa.

BARUTNI PLAMEN na ustreljeno tijelo djeluje opečenošću i ogarenošću, a na dlakama izaziva osmuđenost. Ogarenost od barutnog dima može biti mrkocrne boje (od crnog baruta), ili mrko sivo žućkaste boje (od malodimnog baruta).
Ogarenost kod pištolja može biti sa rastojanja do 20 cm, kod revolvera do 35-40 cm, a kod pušaka do 80 cm, i intenzitet kao i površine ogarenih dijelova zavisna je od rastojanja usta cijevi i ustreljenog tijela, kao i od ugla pod kojim je ispaljivanje vršeno. U gareži se mogu naći Fe, Cu, Pb, Antimon i dokazati spektroskopski.

BARUTNI GASOVI dejstvo barutnih gasova ispoljava se, ako je ispaljivanje iz pištolja, s rastojanja od 3 cm, a puške od 10 cm. Dejstvo gasova na kožu može se ispoljiti u vidu sitnih ekskorijacija, pa čak i sitnih otvora koje proizvode molekule gasa (blast). Dejstvo barutnih gasova ispoljava se u destrukciji – razorenju tkiva, naročito na ulazu, ili duž kanala ustreline. Katkada tkivo na ulazu ustreline, usljed vezivanja Hb sa Co, može poprimiti svijetlo-crvenu boju.
Kod ustrela u glavu naponsko dejstvo gasova prodrlih u lobanjinu duplju, proizvode indirektne prelome, ili potpuno razorenje lobalje kao na primjer kod ustrelina u glavu iz neposredne blizine.

USTRELINE IZ RELATIVNE (POSREDNE) BLIZINE
su takve ustreline, kada je rastojanje od usta cijevi i tijela toliko da se oko ulaznog otvora mogu naći tragovi barutne eksplozije, to jest nesagorjele barutne čestice, tragovi plamena i gara, kao i dejstvo barutnih gasova, a to rastojanje iznosi za pištolje 15-20, za revolvere 50-60 i za puške 100-150cm.
– Ulazni otvor ustreline iz posredne blizine je pravilan, kružan, rijetko nepravilan i usljed retrakcije tkiva je manji od poprečnog presjeka projektila.
– Oko ulaza su barutna, zrnca, naslagana ili utisnuta,
– Dlake, osmuđene, koža oko otvora može biti ugarena ili opečena.
– Oko ulaza je izražen nagnječni prsten.
– Kanal je ljevkastog oblika, od ulaza prema izlazu se ljevkasto širi.
– Izlaz je veći od ulaza, odnosno veći je od poprečnog presjeka projektila.,
USTRELINE IZ APSOLUTNE (NEPOSREDNE) BLIZINE
su takve ustreline, nanesne iz ručnog vatrenog oružja, kada su usta cijedi prislonjena na kožu, ili uz kožu, na rastojanju samo od nekoliko milimetara.
– Ulaz ustrelina iz neposredne blizine je većinom nepravilan, zvjezdast sa zacjepima ivica usljad dejstva prodrlih barutnih gasova koji stvaraju “barutni prostor” i rastežu kožu, naročito onda ako koža naliježe na kost, kao što je slučaj kod ustrelina u lobanju,
– Nagnječnog prstena kod ustrelina iz apsolutne blizine nema.
– Prečnik ulaza ustreline ja znatno veći od presjeka projektila.
– Isto tako oko ulazne rane nema barutnih zrnaca, ili su neznatna,
– nema osmuđenosti dlaka, ili su samo izuzetno osmuđene.
– Na ulazu, može se naći otisak usta cijevi, bilo potpun, ili nepotpun može biti vidljiv neposredno po ustrelivanju, a i kasnije. Nastaje usljed sudara kože i usta cijevi, zbog naponskog dejstva barutnih gasova prodrlih ispod kože (“barutni prostor”).
– Prodor ustreline iz apsolutne blizine, u svom početnom dijelu, gdje je tkivo najviše razoreno, sadrži barutne sastojke, ogarenost, kao svijetlo crvenu obojenost tkiva usljed prisutnog ugljen monoksida.
– Izlaz ustreline iz neposredne blizine je uvijek veći od poprečnog presjeka projektila, bez nagnječenog prstena, bez barutnih zrnaca, osmuđenosti i ogarenosti kože.

Ustreline iz neposredne blizine mogu ličiti na ustreline iz daljine, ako je hitac ispaljen kroz kakav predmet.

Po porijeklu, ustreline su samoubilačke, ubilačke ili zadesne.
SAMOUBILAČKE USTRELINE
Samoubistva ustrelom se u najvećem broju slučajeva vrše kratkim vatrenim oružjima, (pištolj, revolver), rjeđe drugim vatrenim oružjima (puška) a izuzetno eksplozivnim sredstvima, (dinamit, bomba).
Samoubilačke ustreline su uglavnom ustreline iz blizine, najčešće iz neposredne blizine, tako da je
– ulaz uvijek na dohvatu ruke. Na glavi to je sljepočnica, rjeđe čelo i usna duplja, a na grudom košu to je srčani predio.
– Obično je to odgoljeno mjesto.
– Pravac prodora, odnosno kanal,
– kod opaljenja u desni sljepočni predio kod dešnjaka, prostire se s desna-ulijevo, odozdo-nagore, i od sprijeda – put pozadi.
– Kod ustreljavanja u srce kanal se prostire od sprijeda put pozadi, odozgo-nadole i s desna u lijevo.
– Kod samoubica, na dlanenoj strani prstiju, može se naći ogarenost na palcu i kažiprstu, zatim krv, i to one šake, iz koje je vršeno ispaljivanje.
– Pokušana ili probna ispaljivanja, prije ustreljavanja u tijelo vrše se u okolne predmete (namještaj, zid prostorije), a sve radi provjeravanja ispravnosti vatrenog oružja.
– Grčevito stisnuto oružje u ruci, ukazuje na samoubistvo, isto tako ako je i labavo stegnuto u ruci.
Ne treba zaboraviti da oružje može biti podmetnuto, u cilju prikrivanja ubistva.
IDENTIFIKACIJA VATRENOG ORUŽJA
vrši se na osnovu zrna (projektila) nađenog u tijelu ustreljene osobe, kao i na osnovu čaure od zrna nađene na mjestu događaja.
– Na zrnu se mogu nači tragovi od unutrašnjeg dijela cijevi vatrenog oružja, od žljebova cijevi, kao i od raznih oštećenja unutrašnje strane cijevi.
– Na čauri nalazimo trag od udarne igle, od zatvarača
Ovi tragovi mogu biti tako individualni da nam mogu potvrditi upotrebljeno vatreno oružje. Za to nam služi balitoskop, to jest komparativni mikroskop, pomoću kojeg se pod mikroskopom mogu utvrditi i usporediti tragovi na zrnu i čauri.

Prilikom prolaska zrna kroz tijelo, razvija se toplota i ukoliko je veća brzina projektila, utoliko su jače naglašene promjene izazvane toplotom, i to u potkožnom kolaganu ispod ulazne rane u obliku koagulacije i homogenizacije. Zrno koje se odbilo od površine kamena ili neke metalne površine (rikošetirano zrno) prije nego što je pogodilo tijelo, izazvaće jasne opekotine na ivicama rane.[/lang_ba]

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.