Moždano stablo je izuzetno značajno jer se tu prekidaju svi motorni putevi izuzev kortikospinalnog. Povezano je sa korom, malim mozgom, bazalnim ganglijama i medulom spinalis. Učestvuje u održavanju tonusa antigravitacionih mišića i održavanju pozicije tijela za vrijeme motorne aktivnosti
U moždanom stablu se nalaze brojne nakupine neurona, nukleus ruber, vestibularna i retikularna jedra, iz kojih polaze motorni putevi koji inerviraju skeletne mišiće. Rubrospinalni trakt, kao i kortikospinalni, se ukršta i prelazi na suprotnu stranu. Uključen je u kontrolu finih motornih aktivnosti, prije svega prstiju na suprotnoj strani tijela. Vestibulospinalni i retikuolospinalni putevi polaze iz odgovarajućih jedara i završavaju na motoneuronima na istoj strani kičmene moždine. Retikularna jedra ponsa i produžene moždine djeluju uglavnom antagonistički.
Pontina jedra putem medijalnog retikulospinalnog trakta ekscitiraju antigravitacijske mišiće što podupiru tijelo protiv sile teže, mišiće kičme i ekstenzorne mišiće ekstremiteta. Retikularna jedra ponsa prirodno su vrlo podražljiva. Osim toga, ona primaju posebne ekscitacijske signale iz vestibularnih jedara te iz dubokih jedara malog mozga. Vestibularna jedra djeluju zajedno sa retikularnim jedrima ponsa u podraživanju antigravitacijskih mišića. Retikularna jedra produžene moždine šalju istim antigravitacijskim motoneuronima prednjih rogova inhibicijske signale putem lateralnog retikulospinalnog trakta. Ova jedra dobivaju ulazne signale iz viših nervnih centara koji aktiviraju medularni retikularni inhibicijski sistem i tako uspostavljaju ravnotežu ekscitacijskim signalima pontinih retikularnih jedara. Vestibulospinalni i medijalni retikulospinalni trakt su značajni za održavanje posturalnih refleksa koji započinju signalima iz vestibularnog aparata preko vestibularnih jedara. Prekidanje ovih puteva dovodi do smanjenja tonusa ekstenzornih mišića ekstremiteta i trupa otežavajući održavanje uspravnog stava i hodanje.
Kada se moždano stablo presiječe ispod srednjeg nivoa mezencefalona, retikularni sistem ponsa i produžene moždine, te vestibularni sistem ostanu neoštećeni i nastaje decerebracijska rigidnost. Uzrok rigidnosti je prekid normalno jakih ulaznih ekscitacijskih signala iz moždane kore i nukleusa rubera u retikularna jedra produžene moždine. Kada se retikularnom ekscitacijskom sistemu ponsa ne suprostavlja retikularni inhibicijski sistem produžene moždine antigravitacijski mišići su snažno podraženi. Retikularni inhibicijski sistem produžene moždine postane nedjelotvoran, što omogućava prekomjernu aktivnost ekscitacijskog sistema ponsa i nastanak decerebracione rigidnosti.
Be the first to comment