Angina pektoris je kratkotrajni 2-5 minuta napad bola ispod grudne kosti u okolini srca koji se obično širi u lijevo rame, medijalnom stranom ruke u mali prst. Može se lokalizovati u područje epigastrijuma (abdominalna angina pectoris), a nekada i u vrat.
Obično je provocirana fizičkim radom, uzbuđenjem, obilnim obrokom, nekad i hladnoćom.
Smatra se da je uzrok bola ishemičnost srčanog mišića jer se u toku rada miokarda oslobađaju mnogi medijatori bola (mliječna kiselina, histamin i kinini), a kako se ne mogu evakuisati nastaje bol.
Davanjem vazodilatatora (nitroglicerin) bol se povlači.
Za vrijeme napada bolesnik je blijed, obliven znojom i preplašenog izgleda (strah od smrti).
Vrste
Postoje dvije vrste angine pektoris:
- Stabilna
- Nestabilna
Stabilna angina pektoris se karakteriše bolom u prsima. Bol koja se javlja može da traje od 1 do 20 minuta. Obično se javlja prilikom pojačanog fizičkog napora. Bol je karakteristična po tome što prestaje prilikom uzimanja nitroglicerina.
Nestabilna angina pektoris se karakteriše bolom koji je dosta intezivniji od stabilne angine pektoris, traje duže i nije povezan sa naporom. Zove se još i predinfarktno stanje, a nastaje iznenada. Bol koja se javlja ne prestaje uzimanjem nitroglicerina.
Liječenje
Kod stabilne angine pektoris uzimaju se lijekovi:
- Nitroglicerin
- Betablokatori
Kod nestabilne se uzimaju kalcijum antagonisti.
Be the first to comment