Tromboza

Tromboza je pojava zaživotnog intravaskularnog stvaranja koaguluma koji se u ovom slučaju naziva tromb. Moguće je da nastane kao rezultat povrede krvnog suda ali i pri mnogim stanjima gdje nemamo povrede krvnog suda. Prema mjestu nastanaka, a donekle i prema mehanizmu nastanka mogli bi podijeliti trombozu na arterijsku i vensku.

Venska tromboza

Može biti vezana za upalne procese u venama ili da početne tromboze budu i bez upalnih promjena u veni. Venske tromboze su inače češće od arterijskih. U njihovom nastanku favorizujuću ulogu može imati više faktora:

• prekid kontinuiteta endotela krvnog suda – ogoljena kolagena vlakna omogućavaju da se na njih agregiraju trombociti
• usporenje cirkulacije u venskoj mreži – usporenje cirkulacije u venskoj mreži stvara hipoksiju koja uzrokuje oštećenja krvnih sudova i opet se stvaraju ogoljena kolagena vlakna. Pored toga spriječava i brzo razblaživanje stvorenog trombina. Ova stanja usporene cirkulacije imamo kod proširenih vena donjih ekstremiteta u abdominalnim venama zbog povećanja intraabdominalnog pritiska u toku graviditeta itd.
• Diseminacija malignih ćelija tumora po krvi stvara sklonost ka trombozi zbog oslobađanja tkivnog tromboplastina iz raspadnutih ćelija te oslobađanja fibirnogena i nekih drugih faktora
• Hiperfibirnogemija koja se pojavljuje u nekim stanjima (febrilna stanja, hirurške intervencije, graviditet) igra ulogu kao favorizujući faktor
• Teška anemija smanjuje antitrombinsku aktivnost fibina

Arterijska tromboza

Uglavnom ima slične favorizujuće faktore kao i venska ali usporenje cirkulacije ovdje nema značajnu ulogu. Zbog toga su najvažniji:

• aterosklerotski procesi koji uzrokuju oštećenja intime i stvaraju uslove za tu lokalnu hiperkoagulabilnost krvi
• isto tako hiperkoagulobilno dejstvo lipida iz aterosklerotskih ploča

Bez obzira na uzroke i arterijska i venska tromboza uvijek počinju agregacijom trombocita i ulaskom tkivnog tromboplastina u krv pa slijedi aktivacija 12. i 9. faktora. Tromb je vezan za zid samo početnim dijelom, a ostatak visi u cirkulaciji što je uvijek opasnost za otkidanje i pojavu embolije.

Liječenje tromboze

Kako biste spriječili nastajanje ugrušaka krvi u dubokim venama, pazite da se ne udebljate i da se dovoljno krećete. Ta je bolest danas postala rjeđa otkako se potiče dizanje i kretanje ubrzo nakon neke operacije ili porođaja. Žene iznad 35. godine koje uzimaju kontracepcijske pilule trebaju prekinuti sa upotrebom.  Prestanite pušiti.

Ako se spremate na neku operaciju, a liječnik smatra da ste skloni trombozi dubokih vena, dat će vam injekciju antikoagulansa i prije i poslije operacije. Ako ste prikovani uz krevet duže vremena, liječnik će vam savjetovati da pregibate nož­ne mišiće, mičete nožnim prstima i okrećete noge u gležnjevima da pojačate cirkulaciju krvi. Noge nepokretnih osoba se podižu mehaničkim putem i stavljaju u plastične vrećice koje se naizmjence pune zrakom i prazne. Takvo pumpanje održava optok krvi.

Ako se tromboza dubokih vena već pojavila, daju se visoke doze antikoagulansa u kombinaciji s analgetikom, npr. aspirinom, radi ublažavanja boli. Budući da ta sredstva, ako se ne primjenjuju kako treba, mogu izazvati krvarenje, moraju se uzimati tačno prema liječnikovoj uputi (obično nekoliko tjedana). Većina se ugrušaka krvi postepeno resorbira u krvotok. U tvrdokornim slučajevima se katkada daju trombolitici radi rastvaranja ugrušaka, no takvi su slučajevi rijetki. Ponekad je potrebno hirurško odstranjenje ugrušaka. Dok je bolesnik u općoj anesteziji, ugrušci se odstranjuju prilikom operacije.

Video prilog: Tromboza