Policitemija

Policitemija je pojava povećanja broja eritrocita u krvi. Razlikujemo pravu i lažnu policitemiju.

• Prava policitemija je povećanje broja eritrocita u krvi i povećanje ukupne zapremine krvi tako da se ne radi o povećanoj”koncentraciji” eritrocita u krvi
• Lažna policitemija je  povećanje broja eritrocita kao posljedica hemokoncentracije.

Prema načinu nastajanja mi razlikujemo tri vrste policitemije:

• primarna (idiopatska) prava policitemija
• sekundarne policitemije
• Gaisboeckov sindrom

Policitemia rubra vera, Morbus Vaquez-Osler ili prava policitemija

Primarna ili idiopatska policitemija kod koje imamo nepoznatu etiologiju, a patogenetski mehanizam zasniva se na hiperplaziji koštane srži tako da su osim stimulacije eritrocitne loze stimulisane i leukocitna i trombocitna loza i sve to uz ukupno povećanje volumena krvi. Broj eritrocita ide od 6.000.000 do 11.000.000 u 1ml krvi. Vrijednosti hemoglobina i hematokrita su povećane, uvećana je i slezena. Zasićenje krvi oksigenom je normalno. Kako je uzrok nepoznat tako postoje mnoge teorije koje pokušavaju da objasne nastanak ove policitemije i značajno je izdvojiti dvije:

• Virusna teorija je bazirana na eksperimentalnom otrkiću da postoji jedan soj virusa koji kod miševa izaziva ovu policitemiju
• Neoplastična teorija se zasniva na tome da je prisutna hiperplazija koštane srži i da se nalaze hromozomalne promjene u krvnim ćelijama, a posebno na tome da ova policitemija nerijetko evoluira u akutnu mijeloidnu leukozu.

Sekundarne simptomatske policitemije

Mehanizam nastanka može biti različit ali je uvijek poznat. Tako imamo:

• Stanja hipoksije koja povećavaju broj ćelija preko eritropoetskog mehanizma – kod hroničnih plućnih bolesti, bolesti kod miješanja venske i arterijske krvi u patološkim šantovima, smanjenje parcijalnog pritiska kisika zbog atmosferskog pritiska, kako vidimo uzrok je hipoksija.
• Tumori – miom uterusa, karcinom jetre, bubrega, renalne ciste itd. Misli se da je vodeći uzrok poremećaj cirkulacije koji ovi tumori stvaraju u toku rasta što djeluje kao hipoksija.
• Cushingov sindrom – praćen je policitemijom i vjerovatno je posljedica djelovanja glukokortikoida na povećanju potrošnju kisika u tkivima.

Gaisbock-ov sindrom (hipertonična hipertenzija)

Kod ovog sindroma imamo povećanje arterijskog pritiska (umjereno), smanjen volumen krvne plazme, povećan broj eritrocita (bez stimulacije drugih loza) i bez hiperplazije koštane srži. Patogeneza nije objašnjena ali se pretpostavlja da ulogu igra poremećaj metabolizma kateholamina. Komplikacije ove bolesti su:

• infarkt miokarda
• claudicatio intermitens