Prehrana u trudnoći

Prehrana trudnice jedan od najvažnijih čimbenika u provođenju prenatalne zaštite. Količinski nedovoljna i kvalitetno neadekvatna prehrana nepovoljno utječe na stanje trudnice i često može izazvati hipoproteinemiju, avitaminozu i anemiju.

Neadekvatna prehrana trudnice

Neadekvatna prehrana isto tako može biti urzok nedovoljnom unošenju mineralnih soli, što je također popraćeno izvjesnim poremećajima metabolizma. Osim tegoba koje zbog neadekvatne prehrane mogu imati tijekom trudnoće, takve trudnice mogu imati i izvjesne komplikacije tijekom i poslije porođaja, prije svega obilno, nekontrolirano postpartalna krvarenje. Dok nedoyoljna i kvalitetno neadekvatna prehrana može u izrazitim slučajevima izazvati nepravilnosti u razvoju ploda, dotle pretjerana i nekontrolirana prehrana pospješuje pojavu toksemija u trudnoći.

Zbog toga prehrana u trudnoći treba biti količinski dovoljna i kvalitetna, i to ne samo radi održavanja života i radnih sposobnosti trudnice, obnove njenih istrošenih stanica i tkiva, nego i radi osiguranja potrebnih količina građevnog materijala za stvaranje novih tkiva i organa začetka, odnosno ploda. To je i razlog što je potreba u gradivnim elementima koje trudnica unosi veća nego inače. To se, prije svega, odnosi na proteine, zatim mineralne soli i vitamine. Ali isto tako istu ma ne smije biti suviše obilna, jer i onda može naškoditi i majci i plodu.

Prehrana trudnice

Prehrana trudnice u prvim mjesecima trudnoće ne treba da se po kvaliteti i po količini bitno razlikuje od prehrane prije trudnoće, ukoliko je dotle bila normalna i kvalitetna. Trudnica koja obavlja običnu djelatnost u prvim mjesecima trudnoće treba dnevno unijeti oko 10500 J. Od toga treba unijeti bjelančevina oko 1,5 g na kilogram svoje tjelesne težine, ili ukupno nešto oko 100 g. Isto tako, masti treba unijeti 90 do 100 g na dan. Ostatak do 10500 J treba unijeti ugljikohidratima, odnosno treba dnevno unijeti oko 300 do 350 g ovih tvari. Bjelančevine mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla. Zdrava trudnica treba obavezno uzimati uglavnom životinjske bjelančevine jer one sadrže sve vrste aminokiselina i predstavljaju najbolji materijal za izgradnju tkiva. Isto tako, životinjske masti se bolje iskorištavaju u organizmu trudnice, jer su po sastavu bliže mastima čovjeka, pa su podesnije za prehranu trudnica.

Međutim, ukoliko je trudnica sklona graviditetnim toksikoza, onda životinjske masti u prehrani treba u potpunosti zamjeniti biljnim, a isto tako treba i uzimanje bjelančevina podvrgnuti strogoj kontroli liječnika. Sa napredovanjem trudnoće povećava se i broj kalorija koje trudnica unosi u organizam, ali količina kalorija ne treba biti veća od 3000 na dan.

Za normalan razvoj trudnoće neophodno je da trudnica unosi hranom i dovoljnu količinu mineralnih soli, prvenstveno kalcija, fosfora, željeza, natrija, kalija i drugih elemenata koji ulaze u sastav tkiva ploda. Ovih elemenata ima u dovoljnoj količini u namirnicama koje ulaze u sastavu svakodnevne hrane, te njihovo posebno davanje u vidu medicinskih preparata u normalnim slučajevima nije potrebno. Samo ako se tijekom trudnoće zapazi nedostatak neke od nabrojanih tvari, onda je treba davati u vidu lijekova.

Isto vrijedi i za vitamine koji su izuzetno važni za pravilan razvoj trudnoće. U pokusima na životinjama dokazano je da nedostatak izvjesnih vitamina može biti uzrok neplodnosti. Ova zapažanja treba, naročito kad je u pitanju čovjek, primiti sa izvjesnom razervom, jer organizam čovjeka ne reagira uvijek na identičan način kao organizam pokusne životinje i jer se u pogledu prehrane u eksperimentu stvaraju uvjeti oskudice kakvi se u stvarnom životu ne mogu realizirati. Pouzdano je ipak da isto tako nedostatak vitamina u organizmu trudnice može dovesti do nepravilnog razvoja ploda, pa čak i do abortusa. Vitamini se unose s povrćem i voćem, zatim s mlijekom, maslacem, žumanjkom od jajeta, kvascem, crnom jetricom, mesom i drugim namirnicama. Kao što smo već spomenuli, oni su neophodni za pravilan razvoj ploda i održavanje trudnoće. Zbog toga, ako se u trudnoći zapazi da, i pored normalne ishrane, trudnica oskudijeva u vitaminima, treba ih davati u vidu medicinskih preparata.

Jedna od odličnih namirnica koju treba preporučiti trudnicama jeste mlijeko. Ono je bogato bjelančevinama, mastima, ugljikohidratima, nekim vitaminima i kalcijem. Svi ovi važni sastojci hrane u mlijeku su u lako probavljivom obliku i organizam trudnice ih odlično iskorištava.

Zato treba savjetovati svakoj trudnici da dnevno troši od 250 do 500 g svježeg mlijeka. Iz istih razloga trudnicama mogu se preporučiti i mliječne prerađevine, prvenstveno sir, kiselo mlijeko i jogurt.

Osim nabrojanih sastojaka hrane, trudnica treba svakodnevno unosi i druge tvari koje povećavaju volumen dnevnih obroka, a prolaze nedovoljno iskorištene kroz probavni trakt, potičući crijevnu peristaltiku i dajući na taj način redovitu stolicu. U tom pogledu na prvom mjestu je celuloza, koje ima dobrim dijelom u povrću i voću, a zatim u crnom kruhu. Zbog toga trudnicama treba savjetovati da uzimaju dosta svježeg voća i kompota, a takođe i salate od svježeg povrća.

Trudnica ne smije dobiti mnogo niti naglo u težini tijekom trudnoće. U početku trudnoće zbog probavnih smetnji ona obično zadržava ili, rjeđe, čak može i izgubiti nešto od svoje ranije težine. Ponekad i u prvom trimestni trudnica može povećati svoju težinu, ali to povećanje ne treba pređe pola kilograma mjesečno, odnosno za tri mjeseca ne smije biti veće od jednog i pol kilograma. Tek poslije trećeg mjeseca, kad probavne smetnje nestanu, ona može značajnije povećati svoju tjelesnu težinu. Međutim, ne treba dopustiti da u drugom trimestni povećanje tjelesne težine bude veće od 4,5 kg, odnosno ono ne treba ni u jednom mjesecu da pređe težinu veću od 1,5 kg. Tjelesna težina nastavlja se povećava u poslednjim mjesecima trudnoće, kada se plod, a i ostali dijelovi ovuluma, prvenstveno plodna voda i posteljica, relativno brzo uvećavaju.

U posljednja tri mjeseca trudnoće tjelesna težina trudnice treba da se poveća za oko 2,5 kg, odnosno nešto manje od jednog kilograma mjesečno. Prema tome, treba znati da povećanje tjelesne težine trudnice ni u jednom mjesecu trudnoće ne smije da pređe 1.500 g i da cjelokupno povećanje težine od početka do kraja trudnoće ne smije iznositi više od 8, a najviše do 10 kg. Brži i veći porast težine trudnice obično nije posljedica povećanja pretilosti već je predznak nastajanja neke od graviditetnih toksikoza i posljedica je uglavnom stvaranja latentnih edema koje golim okom u prvo vrijeme ne zapažamo. Zbog toga je povremena kontrola težine trudnice izvanredno važna i treba je kao prvu mjeru provoditi pri svakom pregledu trudnice.