Creutzfeldt-Jakobova bolest

Creutzfeldt-Jakobova bolest
Creutzfeldt-Jakobova bolest
Creutzfeldt-Jakobova bolest
Creutzfeldt-Jakobova bolest

Definicija

Creutzfeldt-Jakobova bolest je rijetka, degenarativna bolest mozga. Ukoliko se javi kod goveda zove se bovina spongiformna encefalopatija ili bolest kravljeg ludila, a ukoliko kod čovjeka onda se zove Creutzfeldt-Jakobova bolest.

Etiopatogeneza

Većina slučajeva je po naravi sporadična (spada u rijetke bolesti), premda je 5-15% obiteljskih s dominantnim autosomnim obrascem nasljeđivanja. Područja s visokom incidencijom i prevalencijom rasuta su diljem svijeta, a najviše u dijelovima Libije, Sjeverne Afrike i Slovačke.

Creutzfeldt-Jakobova bolest nije zarazna, ali se prijenos s osobe na osobu javio tijekom transplantacije rožnice ili duralnih transplantata dobivenih od inficiranih osoba. Izolirani su slučajevi pripisani neprikladno dekontaminiranim neurokirurškim instrumentima i stereotaktičkim intracerebralnim dubokim elektrodama.

Približno je 25 slučajeva opisano u bolesnika s panhipopituitarizmom, u koji je provedeno dodatno liječenje kadaveričnim humanim hormonom rasta, i u bolesnika koji su primili kadaverične humane gonadotropine pri liječenju neplodnosti.

Klinička slika

Creutzfeldt-Jakobova bolest tipično se javlja kao brza progresivna demencija s izraženim popratnim mioklonusom. Klinički su znaci raznovrsni i često uključuju kombinaciju teške i progresivne demencije, piramidnih i ekstrapiramidnih motornih poremećaja, te znakova i simptoma cerebelarne disfunkcije. Opisani su klinički i patološki subtipovi s pretežnom zahvaćenosti specifičnih regija mozga (npr. okcipitalni, talamusni i cerebelarni tip).

Rani znaci mentalnog oštećenja mogu se očitovati kao sporost misli, otežana koncentracija, oštećeno prosuđivanje i gubitak pamćenja. Promjene raspoloženja i emocionalna labilnost mogu biti kombinirane s vidnim i drugim tipovima halucinacija.

Oko trećina bolesnika ima na početku izražene cerebelarne ili vizualne poremećaje, koji mogu u početku zasjeniti mentalno oštećenje. Mioklonus se javlja u više od 90% bolesnika i može se provocirati ili pojačati strahom. Dodatni motorni znaci i simptomi mogu uključivati tremor, nespretnost i koreoatetozu. Kako bolest napreduje, oko dvije trećine bolesnika će razviti parkinsonski ekstrapiramidni sindrom s hipokinezijom i rigidnošću. Hiperrefleksija, spastičnost i plantarna ekstenzorna reakcija javljaju se u oko polovice bolesnika.

Klinička slika Creutzfeldt-Jakobove bolesti povezane s uzimanjem kadaveričnog humanog hormona hipofize može se razlikovati od klasične Creutzfeldt-Jakobove bolesti. Bolesnici su obično mladi i često imaju bolest sličnu kuruu, u kojoj cerebelarni znaci mogu u početku biti izraženiji od demencije.

Dijagnoza

Laboratorijski testovi pomažu u isključivanju drugih uzroka brzo progredirajuće demencije. Likvor je tipično bez osobitosti, premda razina proteina može biti blago povišena. Pleocitoza je neuobičajena i treba uputiti na traganje za drugim procesima. Odnedavno se smatra da dvodimenzijsko izoelektrično fokusiranje proteina likvora može otkriti abnormalne proteinske vrste, od toga dvije (proteini označeni kao 130 i 131) mogu biti tipične za Creutzfeldt-Jakobovu bolest. Taj je test nedavno postao komercijalno dostupan; međutim, potrebne su dodatne studije osjetljivosti i specifičnosti za utvrđivanje njegove uporabe u dijagnostici.

CT i MRI mogu utvrditi generaliziranu kortikalnu atrofiju, no tipičruje je daje stupanj kliničke demencije znatno veći od količine izgubljenog tkiva zapaženog tim metodama. U nekih bolesnika, uzastopne pretrage u dvotjednim ili mjesečnim razmacima mogu otkriti progresivni gubitak moždanog tkiva i povećanje ventrikula ex vacuo.

EEG može dosta koristiti za utvrđivanje dijagnoze. Tipičan obrazac povremenih kompleksa šiljastih valova sastoji se od generalizirane spore osnove isprekidane bilateralnim sinkroniziranim šiljastim kompleksima što se javljaju u razmacima od 0,5-2,5 s i traju 200-600 ms. Klasični EEG nalaz nade se u 75-95% slučajeva, premda ne mora biti prisutan jako rano kao ni u terminalnoj fazi bolesti. Uzastopni EEG može koristiti ako početno registriranje ne otkrije opisani tipični obrazac.

Zlatni standard za dijagnozu ostaje histološka pretraga moždanog tkiva dobivenog biopsijom ili pri nekropsiji i naknadnim potvrđivanjem prenosivosti na osjetljive glodavce. Patološka su obilježja Creutzfeldt- Jakobove bolesti spongiformne promjene (male okrugle vakuole) unutar neuropila, gubitak neurona, hipertrofija i proliferacija stanica glije, te odsutnost znatnije upale ili zahvaćanja bijele mase. Patološke promjene su najjače u korteksu, ali su često izražene u bazalnim ganglijama, cerebelumu i talamusu. Moždano stablo i kralježnična moždina obično su pošteđeni. Nedavna istraživanja ukazuju daje nalaz prionskih proteina u imunoblotu moždanog materijala osjetljiv i specifičan biljeg za Creutzfeldt-Jakobovu bolest ili srodnu TND. Nalaz prionskih štapića ili fibrila uz scrapie koji se mogu vidjeti u elektronskoj mikrografiji pripremljenog materijala mozga, čini se da su također patognominični za TND.

Terapija

Creutzfeldt-Jakobova bolest je uvijek fatalna i nema specifične terapije. Za brojne lijekove, uključujući amantadin, opisano je da usporavaju progresiju bolesti u izoliranih anegdotskih opisa slučajeva; međutim, rezultati nisu bili beziznimno ponovljivi.

Nedavne molekularno-genetske studije uspostavile su nesumljivu vezu između mutacija u genu PRNP i obiteljskih slučajeva Creutzfeldt-Jakobove bolesti. Opisano je nekoliko mutacija, koje mogu korelirati s varijacijama kliničkog fenotipa bolesti u individualnim obiteljskim skupinama. Među uobičajeno opisanim mutacijama jest Lys u Glu zamjena u kodonu 200 i Asn u Asp zamjena u kodonu 178. Inserti u genu PRNP također se javljaju u više obitelji s Creutzfeldt-Jakobovom bolesti. Nije se mogla pronaći konzistentna PRNP mutacija gena u sporadičnim slučajevima Creutzfeldt-Jakobove bolesti. Neki nedavni izvještaji opisuju da se homozigotnost na polimorfnom aminokiselinskom ostatku na kodomu 129 gena PRNP javljaju češće od očekivane u sporadičnim i iatrogenim slučajevima Creutzfeldt-Jakobove bolesti i kuruua, premda to zahtijeva ponovnu potvrdu.

1 Trackback / Pingback

  1. Creutzfeldt-Jakobova bolest | bolnica-gorazde.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.