Zašto osjedimo?

Naučnici su identifikovali ključni protein koji koordinira procesom između ćelija folikula dlake, koji proizvodi dlaku i čelije koja vlas snabdjeva bojom, takozvane melanocite.

“Otkrili smo da je određeni molekularni prelaz neophodan u regulaciji ćelija melanocita – takozvani Wnt prelaz,” rekao je Majumi Ito, asistent profesora na Odjeljenju za dermatologiju njujorškog Univerziteta.

Po rječima Ito, kada se Wnt prelaz aktivira, melanociti proizvode pigmet koji kosi daje određenu boju. U trenutku kada nije aktivan, melanociti gube mogućnost da proizvode boju, što rezultira sjedom kosom.

Ovo istraživanje je sprovedeno na miševima, ali je vrlo relevantno, s obzirom na činjenicu da su dlaka miša i čovjeka veoma slične.

Godine, pol, genetika i etnička pripadnost su osnovni faktori koji utiču na pigment naše kose. Dok muškarci počinju da sjede sredinom 30-ih, azijati već u ranim 30-im, a crnci u 40-im, žene se sa tim problemom suočavaju u prosjeku 5 godina kasnije.

U današnje vrijeme stres znatno doprinosi fizičkim znacima starenja. Zanimljiva je činjenica da prvo sjede dlake na skalpu, zatim one na licu, a posljednje na red stižu dlake na tijelu. Šišanje kose ili čupanje sjedih vlasi ne utiče na process.

Preuranjeno sjedenje može biti posljedica nekih oboljenja, kao što je nedostatak vitamina B-12 ili niacina (B-3), problema sa štitnom žlijezdom ili progerije (genetskog poremećaja koji ubrzava starenje).

Procenat sjedih vlasi se u prosjeku povećava za 20% svake decenije nakon 30-ih godina života.