Sindrom prolapsa mitralnog zaliska

Etiopatogeneza:

Nalaz mezosistolnog “clicka” i telesistolnog šuma nad vrhom srca opisivan je kao normalan nalaz na srcu. Među ekstrakardijalnim uzrocima notirane su perikardijalne adhezije. Cineangiografijom i ultrazvukom dokazano je da se radi o specijalnoj abnormalnosti pretežno zadnjeg mitralnog zaliska, koji u sistoli prolabira, a u telesistoli dovodi do mitralne regurgitacije krvi. Barlow i saradnici su dokazali da je mezosistolni klik, tzv. sistolni galop, kardijalne geneze i da je to u stvari disfunkcija mitralnih zalistaka. Promjene u EKG-u slabije opskrbe koronarki.

Najčešće je u pitanju mukoidna miksomatoza degeneracija pojedinih dijelova zadnjeg mitralnog zaliska, sa posljedičnim baloniranjem zaliska i izduživanjem tendinosnih hordi. Etiologija ovog sindroma je nesigurna i klasifikuje se kao kongenitalna. Postoje saopštenja da sindrom može nastati i toku reumatske i drugih infekcija. Postoji potencijalna opasnost rupture zalistaka s naprasnom smrću.

Klinička slika:

Najčešći simptomi bolesti su bol u prsima, dispneja, vrtoglavica i palpitacija (lupanje srca), iako postoji veliki broj slučajeva gdje nema nikakvih simptoma bolesti, pa se bolest uočava tek nakon pretraga koje su provedene iz nekih drugih razloga.

Auskultatorni nalaz je tipičan po ejekcionom zvuku koji nastaje usljed naglog istezanja tendinoznih hordi, što daje fenomen poznat kao “hordalni prasak”. Fizičko naprezanje i davanje nitrata može pojačati šum.

Dijagnoza:

Pregledom se često utvrđuje srčani šum i sistolički klik, koji uvelike mogu pomoći liječniku kod dijagnosticiranja ove bolesti. U većini slučajeva se promjene na srcu uočavaju elektrokardiogramom, dok se ultrazvukom srca mogu uočiti deformacije mitralnog zaliska. Angiografija s kateterizacijom srca omogućava sigurno dijagnosticiranje ove bolesti, ali se ova pretraga rijetko preporučuje, jer je teška i opasna, a ne utječe na mogući tretman liječenja, tako se ova pretraga preporučuje samo pacijentima koji su kandidati za hirurški zahvat.

Liječenje:

Ako ne postoje simptomi bolesti, pacijentima se ne propisuju nikakvi lijekovi, već samo neophodne redovite kontrole, kako ne bi došlo do pogoršanja bolesti ili mogućih komplikacija. U slučajevima kada je prisutan simptom boli u prsima, pacijentima se propisuju beta-blokatori. Neke od mogućih komplikacija ove bolesti su: poremećaj srčanog ritma, mitralna insuficijencija i endokarditis.