Povremeno izgladnjivanje produžava život?

Naučnici tvrde kako je tajna dugovječnosti u povremenom izgladnjivanju. Istraživači sa Nacionalnog instituta za starenje svoje zaključke temelje na istraživanju sprovedenom najprije nad životinjama, a onda i ljudima.

Izgladnjivanjem se podstiče rad moždanih ćelija pa se istovremeno gube prekomjerni kilogrami i čisti se organizam od štetnih materija. Prije nego što pojedinci u ovom najnovijem istraživanju američkih naučnika pronađu opravdanje za poremećaje u ishrani, poput anoreksije ili bulimije, valja naglasiti da je ključna riječ ovdje – povremeno.

Istraživači sa Nacionalnog instituta za starenje svoje zaključke temelje na istraživanju sprovedenom nad životinjama – davali su im minimum hrane potreban za preživljavanje i rezultati su pokazali da neke sa takvom kontrolisanom prehranom požive i dvostruko duže. Uzeli su dvije grupe laboratorijskih miševa – jedna je imala hrane u izobilju svakodnevno, a druga je samo određenim danima dobijala hranu.

Nakon testiranja na životinjama, odlučili su da sprovedu i testiranje na ljudima koje je pokazalo da takav dijetetski režim povoljno utiče na srce, mozak i čuva od bolesti karakterističnih za stariju životnu dob, poput Alchajmerove bolesti. Takođe, smanjuje rizik od dijabetesa.

Ranija istraživanja su pokazala kako izgladnjivanje pomaže i u borbi sa rakom – ćelije raka ne dobijaju hranu pa ne mogu da se šire, a istovremeno se zdrave ćelije u organizmu prebacuju u “mod za preživljavanje” što ih čini otpornijima na stres i štetne učinke hemoterapije. Naučnici tu pojavu upoređuju sa zimskom hibernacijom pojedinih vrsta životinja.