Prevencija moždanog udara

Moždani udar javlja se sve ranije, između 40. i 50. godine, a stručnjaci smatraju da značajno može smanjiti rizik od ove bolesti.

Prevencija moždanog udara

Moždani udar javlja se sve ranije. U najvećem riziku su osobe srednje životne dobi, između 40. i 50. godine. Na porast su, smatraju stručnjaci, najviše utjecali pretilost, sve prisutniji sjedeći način života, premalo fizičke aktivnosti i dugo neregulirane kronične bolesti kao što su hipertenzija ili dijabetes.

Prema statističkim podacima, u svijetu godišnje moždani udar doživi više od 15 milijuna ljudi, oko pet milijuna umre, a isto toliko ostaje trajno onesposobljeno. U BiH, Hrvtskoj i Srbiji svakih 15 minuta jedna osoba doživi, ​​a svakog sata jedna umre od posljedica ove bolesti.

Srećom, moždani udar može se prevenirati ili se barem značajno smanjiti rizik.

Pušenje

Pušenje negativno utječe na elastičnost krvnih žila, postaju kruti, a istovremeno ova loša navika povećava rizik za stvaranje krvnog ugruška i utječe na razvoj hipertenzije, što je najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Šteta koja je na ovaj način nastala, međutim, može popraviti, čak i nakon višedesetljetnog “nikotinskog” staža. Mnoge studije su pokazale da se po prestanku pušenja rizik smanjuje i vraća na razinu nepušača za oko pet do 10 godina. Čak i osobe koje prekinu s ovom lošom navikom u šezdesetim ili sedamdesetim godinama mogu smanjiti problem s krvnim žilama.

Utrošak kalorija

Fizička aktivnost je ključ za prevenciju moždanog udara jer utječe na smanjenje krvnog tlaka i na kontrolu tjelesne težine. Zvanične preporuke su da treba vježbati oko 30 minuta, pet puta tjedno. Ne treba da vas razočara ako u početku utrošak kalorija bude manji od očekivanog. Recimo, pola sata trčanja može pomoći da utrošite samo oko 50 kalorija, ali je ukupni efekt mnogo značajniji, odnosno resetiranjem metabolizma pokrenut će se znatno veći utrošak kalorija tijekom cijelog dana. Ukoliko ste isplanirali da svakog dana trideset minuta brzo šetate, pa zbog neodgodivih obveza nekoliko dana ne možete se posvetite ovoj aktivnosti, ne odustajte od planova općenito. Nekoliko dana pauze neće umanjiti korist koja je do tada učinjena.

Ograničite uzimanje soli

Kada smanjite unos soli, umanji se i djelovanje drugog najvećeg čimbenika rizika za nastanak moždanog udara. Naučite da okus jelima dajete uz pomoć bilja, začina ili crnog papra. Imajte na umu da je kruh najveći izvor soli u prehrani, i zato stručnjaci savjetuju da ga ne kupujete, nego da mijesite domaći. Samo tako ćete moći kontrolirati koliko soli se nalazi u svakoj vekni.

Smanjite porcije i ne preskačite doručak

Istraživanja su pokazala da pretilost povećava rizik od moždanog udara zbog veće mogućnosti stvaranja krvnih ugrušaka za čak 64 posto. Izbjegavanje masne hrane, konzumiranje više vlakana, i pet porcija voća i povrća značajno smanjuju ovaj rizik. Doručak će učiniti da se osjećate bolje, zdravije i prestat ćete zavaravati glad grickalicama. Dopunite porciju žitarica ili kaše sa voćem, što će pomoći da lakše dosegnete obaveznih pet “zelenih” obroka. Ako želite smanjiti tjelesnu težinu dovoljno je da redovitu porciju smanjite za 20 posto i biti dosljedni.

Alkohol

Alkohol može značajno poremetiti krvni tlak, što je također jedan od faktora rizika za pojavu moždanog udara. Da bi se umanjio, dnevni unos alkohola ne bi trebao biti veći od dva pića za muškarce i maksimalano jednog za žene. Obavezno uzmite dovoljno tekućine prije nego što počnete piti, kako ne biste žeđ gasili alkoholom.

Kontrolirajte krvni tlak

Žene češće kontroliraju krvni tlak, jer uzimanje kontracepcijskih pilula, trudnoća ili hormonska supstitucija tijekom menopauze mogu utjecati na ovaj vitalni parametar. Muškarci, međutim, do 60. godine uglavnom ne osjećaju neke tegobe zbog promjena tlaka, pogotovo što povišene vrijednosti često ne daju specifične simptome. Da biste na vrijeme uočili hipertenziju, najbolje je kontrolirati tlak svakih nekoliko tjedana, kod liječnika ili u kući.

Stres i depresija

Iako veza između stresa, depresije i moždanog udara još nije potpuno definirana, uočeno je da ova stanja mogu biti markeri za otkrivanje rizika od oštećenja mozga. Utvrđeno je da depresivni ljudi imaju dva puta veći rizik za moždani udar. Neodložno posjetite liječnika ako imate i druga oboljenja, kao što su koronarna bolest, dijabetes, visok kolesterol, fibrilacija atrija.

Simptomi moždanog udara

Na moždani udar treba posumnjati ako se javi:

• slabost motornih funkcija ili utrnutost jedne polovice lica ili tijela
• iznenadna pojava vrtoglavice
• nemogućnost hodanja i stajanja
• nagon na povraćanje ili povraćanje koje se pogoršava s promjenom položaja glave i tijela ili poslije fizičkog napora
• naglo nastale glavobolje, koje počinju najčešće u zatiljnom dijelu
• slabost pojedinih dijelova tijela
• izmijenjeno stanje svijesti
• dugotrajna štucavica (češće kod žena)
• otežano izgovaranje pojedinih riječi, nemogućnost govora ili nerazumijevanje tuđeg govora
• poremećaj vida, pojava duplih slika, potpuni gubitak vida na jednom ili oba oka, suženje vidnog polja

Faktori rizika

• povišena razina kolesterola i triglicerida u krvi
• visoki krvni tlak
• pušenje
• šećerna bolest
• pretilost
• smanjena fizička aktivnost
• prekomjeran unos alkohola
• oboljenja srca i krvnih žila