Centralni nervni sistem

Centralni nervni sistem čine mozak i kičmena moždina.

Mozak (encephalon)

Mozak (encephalon) smješten je u lobanjskoj šupljini.

Dijelovi mozga su:

• veliki mozak (telencephalon s. cerebrum),
• međumozak (diencephalon),
• mali mozak (cerebellum) i
• moždano stablo (truncus cerebri) kojeg čine: srednji mozak (mesencephalon), most (pons) i produžena moždina (medulla oblongata).

Veliki mozak

Veliki mozak je sastavljen od dvije polovice (haemispheria) koje obrazuju najveći dio mozga. Hemisvere su međusobno povezane nervnim vlaknima koja obrazuju žuljevito tijelo (corpus calosum). Svaka hemisvera je pokrivena tankim slojem sive supstance koju nazivamo kora velikog mozga (cortex cerebri). U unutrašnjosti svake hemisvere nalazi se centralna šupljina, bočna komora (ventriculus lateralis), velika masa bijele supstance, kao i nekoliko krupnih jedara koja nazivamo bazalne ganglije.

U sivoj masi smještena su tijela nervnih ćelija, a bijelu masu izgrađuju aksoni koji tvore puteve nervnog sistema.

Putevi mogu biti:

• komisuralni, koji povezuju hemisvere međusobno (najveća komisura je žuljevito tijelo),
• asocijativni, koji povezuju područja unutar jedne hemisvere i
• projekcijski, koji mogu biti eferentni  (odvode podražaje) i aferentni (dovode podražaje).

Međumozak

Međumozak je izgrađen od dvije jajolike tvorbe (thalamus), koje oblikuje siva masa nervnih ćelija, u kojima  se nalaze mnogi važni centri pokretanja i osjeta. Ispod talamusa je hipotalamus koji reguliše fiziološke nagone za hranom, spolnošću, proizvodnju i gubitak toplote,  te osjećaje kao što su zadovoljstvo, srdžba i strah. Hipotalamus takođe nadzire i rad endokrinog sistema.

Srednji mozak

Srednji mozak povezuje međumozak i most. U srednjem mozgu nalaze se izlazišta živaca pokretača oka. Splet neurona u srednjem mozgu, nazvan retikularni sistem aktivacije, kontroliše ciklus spavanja i budnosti i upozorava nas na poticaje koji zahtijevaju našu pažnju. Od ovog sistema zavisi stepen aktivnosti moždane kore, tj. stanje svijesti. Bez njega bismo se stalno nalazili u stanju nenarušivog sna ili kome.

Mali mozak

Mali mozak je smješten u stražnjoj lobanjskoj jami iznad i iza stražnje površine moždanog stabla. On se,  kao i veliki mozak, sastoji od dvije hemisvere. Svaku hemisveru tvori kora, subkortikalna bijela masa i subkortikalne jezgre. Cerebellum je odgovoran za koordinaciju pokreta, a zbog svoje povezanosti sa vestibularnim aparatom ima veliku važnost u održavanju ravnoteže.

Produžena moždina

Produžena moždina ima oblik kupe i nastavlja se  prema dolje  u kičmenu moždinu. U produženoj moždini smješteni su centri za održavanje života, a to su centar za disanje i centar za regulaciju krvnog pritiska i srčanog rada. U vezi sa centrom za disanje ili respiratornim centrom su i centri za kihanje i kašljanje. Tu su i centri za funkciju hranjenaja: sisanje, žvakanje i gutanje,  te za izlučivanje pljuvačke i želučanog soka, pa i za povraćanje. Posebnu važnost zauzima mrežasta tvorba (formatio reticularis), koja je sačinjena od mnoštva nervnih ćelija u nepravilnim skupinama, koja se proteže kroz cijelo moždano stablo.

Kičmena moždina

Kičmena moždina je smještena u kičmenom kanalu. Raspored sive i bijele mase kičmene moždine je takav da je siva masa u sredini, a bijela okolo. Na poprečnom presjeku siva masa podsjeća na leptira raširenih krila ili latinično slovo H. Iz kičmene moždine izlazi 31 par kičmenih živaca.

Mozak i kičmena moždina su okruženi sa tri ovojnice poznate kao meninge. To su tvrda moždana ovojnica (dura mater), paučinasta (arachnoidea) i meka moždana ovojnica (pia mater). Prostor između ovojnica ispunjava cerebrospinalna tekućina (liquor cerebrospinalis).

Neuronski sistemi

Svi dijelovi nervnog sistema međusobno su povezani, a svi dijelovi tijela su povezani sa centralnim nervnim sistemom. Povezanost tijela sa centralnim nervnim sistemom ostvaruje se pomoću osjetnog sistema koji podražaje primljene preko receptora šalje uzlaznim (ascendentnim) putevima prema centrima u moždanoj kori. S druge strane, mozak pomoću silaznih (descendentnih) puteva upravlja radom mišića i organa.

Motorni sistem: Ovaj sistem obuhvata centre u mozgu, puteve koji vode podražaje iz tih centara do jedara moždanih živaca ili  kičmene moždine,  te nervne produžetke do mišića.

Funkcija motornog sistema je održavanje položaja tijela i obezbjeđivanje pokreta pojedinih dijelova tijela.

Postoje piramidni i ekstrapiramidni motorni sistemi.

Piramidni sistem služi voljnoj inervaciji. Naziv je dobio po obliku ćelija u kori mozga koje imaju piramidan oblik. Ekstrapiramidni sistem služi nesvjesnoj inervaciji, automatskim promjenama držanja i položaja tijela i pomoćnim pokretima u toku različitih kretnji. Centri piramidnog sistema nalaze se u precentralnoj vijuzi čeonog režnja mozga, a centri ekstrapiramidnog sistema su u tzv. bazalnim ganglijama (strijatum, palidum, nucleus caudatus, substantia nigra, nucleus ruber itd.).

Motorni sistem obuhvata centralni i periferni motorni neuron.

Centralni motorni neuron se proteže od nervnih ćelija u moždanoj kori do ćelija u jezgrama moždanih nerava i prednjim rogovima sive mase kičmene moždine.

Periferni motorni neuron obuhvata ćelije u jezgrama moždanih živaca i prednjim rogovima sive mase kičmene moždine, te njihove nervne produžetke. Periferni motorni neuroni ulaze u sastav nerava.