Stečene srčane mane - Zdravlje, medicina, lijecenje, zdravstveni portal

Terapija tagged posts

Stečene srčane mane

Stečene srčane mane
Stečene srčane mane

Srčane mane su promjene na srčanim zaliscima. Imamo dvije vrste takvih promjena:

  • Insuficijencija zalistaka – gdje su zalisci iz različitih razloga tako promjenjeni da je onemogućeno njihovo potpuno zatvaranje.
  • Stenoza ušća – gdje su zalisci srasli tako da je površina kroz koju krv treba da pređe iz jedne šupljine u drugu sužena.

Obično i kod jednog i drugog imamo anatomske promjene na zaliscima u vidu zadebljanja na rubovima i oštećenja. Imamo i srčane mane bez anatomskih promjena na zaliscima koje su posljedica dilatacije fibroznog prstena ušća usljed dilatacije miokarda ili srčane mane kao posljedica oboljenja papilarnih mišića. Te srčane mane se zovu funkcionalne ili relativne. Srčane mane djelimo na stečene i urođene.

Stečene srča...

Read More

Suzni aparat oka

Suzna žlijezda
Suzna žlijezda

Suzni aparat je u funkciji zaštite oka. Zahvaljujući suzama kornea je uvijek vlažna, a vlažnost je uvjet njene prozirnosti. Suze su ljekovite jer sadrže lisozim – koji djeluje baktericidno. Inače, suzni aparat možemo podijeliti na tri dijela: sekretorni, intermedijarni i ekskretorni dio.

  • Sekretorni dio suznog aparata spada suzna žlijezda (glandula lacrimalis) koja se sastoji iz dva dijela:
  • orbitalni dio (pars orbitalis) koji se nalazi s unutarnje strane vanjskog zida i nije dostupan našem oku, i
  • palpebralni dio (pars palpebralis) koji je dostupan našem pogledu i nalazi se u vanjskom očnom uglu.

To je složena serozna tubularna žlijezda koja ima 10-12 sekretornih odvodnih kanalića. Po histološkoj gradi slična je parotidnoj žlijezdi...

Read More
Autonomni refleksi

Autonomni refleksi

Autonomni refleksi

Autonomni refleksi

Autonomni refleksi  predstavljaju, kao i drugi refleksi, odgovor organizma na vanjske ili unutrašnje draži posredstvom nervnog sistema. U svojoj osnovi imaju refleksni luk koji se od somatskog razlikuje po strukturi eferentnog puta. Naime, kod autonomnih refleksa signal koji je iz receptora stigao aferentnim neuronom u nervni centar se u eferentnom dijelu do efektora prenosi preko 2 neurona, preganglijskog i postganglijskog.

Nervni  centri autonomnih refleksa kojima se kontroliše funkcija pražnjenja mokraćne bešike, crijeva i spolne funkcije kod muškarca smješteni su u sakralnim segmentima kičmene moždine. Refleks mikturacije predstavlja primjer kako funkcionišu ovi refleksi...

Read More

Insuficijencija perifernog krvotoka

Šok
Šok

Šok je opsta reakcija organizma na nedovoljno snadbjevanje tkiva krvlju (prvenstveno kiseonikom).  Sa etioloskog stanovišta faktore koji stvaraju šok mozemo podjeliti u dvije grupe:

  • faktori sa primarnim djelovanjem na srce
  • faktori koji primarno smanjuju volumen krvi, smanjuju vazomotorni tonus, povećavaju otpor u krvotoku

Bez obzira odakle dolazio faktor, osnovno je smanjenje minutnog volumena srca.

Razvoj šoka

Sto se razvoja šoka tiče možemo reći da imamo tri vrste šoka, odnosno tri stadija koji usljede jedan iza drugog ako se uzrok šoka ne zaustavi ili ako kompenzatorni mehanizmi ne savladaju nastale promjene, a to su:

  • neprogresivni (kompenzovani) šok – on se kompenzuje odredjenim mehanizmima organizma – stimulacija presoreceptora zbog gubitka krvi dovodi do vaz...
Read More
Osjet mirisa

Osjet mirisa

Osjet mirisa

Osjet mirisa

Njušna membrana je smještena u najgornjem dijelu svake nosne šupljine. U svakoj nosnoj šupljini površina njušne membrane iznosi 2,4cm2. Receptorske stanice za osjet mirisa su njušne stanice (bipolarne živčane stanice). Rasute su između potpornim stanicama u njušnom epitelu. Sluznički kraj njušne stnice tvori izbočenje iz koje iz sluzi strši 6-12 njušnih dlačica ili cilija. Dlačice oblikuju gustu mrežu u sluzi te one reagiraju na mirise u zraku te podražuju njušne stanice. Bowmanove žlijezde luče sluz na površini njušne membrane.

Podražaj njušnih stanica

Cilija je dio stanice koji reagira na njušne hemijske podražaje...

Read More