Nova era u liječenju migrene

Migrena
Migrena

 

 

Migrena
Migrena

 

Migrena je jedna od najčešćih glavobolja, koja ima periodično javljanje i remeti svakodnevni život. Učestalost je različita u odnosu na spol, starost i način života. Prema istraživanjima u Americi, obuhvata 6 % muške i 18 % ženske populacije, pri čemu u većini slučajeva menstrualni ciklus igra značajnu ulogu u njenom ritmu. Prvi napadi migrene su iznimno rijetki u djetinjstvu i kod osoba preko 50 godina. Češća je u urbanim, nego u ruralnim sredinama, te kod osoba koje su posebno inteligentne, ambiciozne i odgovorne. Osim zdravstvenog, migrena ima i socioekonomski značaj, uzevši u obzir broj dana za koje traje radna nesposobnost i cijenu konzervativnog liječenja.
Vrste glavobolja
Kriterije za klasifikaciju glavobolja i migrena uvelo je međunarodno društvo za glavobolju (International Haedache Society). Ta klasifikacija podrazumijeva:
1. MIGRENE BEZ AURE – Karakterišu se pulsirajućom boli u jednoj strani glave, traju do tri dana, pojačavaju se pri kretanju i fizičkom naporu. Praćene su mučninom i/ili povraćanjem, te osjetljivošću na svjetlo i zvuk. Hidratacija tijela je pojačana. Ne moraju imati pravilan ritam javljanja. Obično kod žena u trudnoći nestaju ili se znatno prorijede .
2. MIGRENE SA AUROM – Karakteristične su po javljanju nekih simptoma prije nastupa glavobolje. Najčešće su to razne smetnje vida, ali mogu biti i drugi neurološki simptomi, kao vrtoglavice, utrnulost jedne strane lica, smetnje govora, promjene raspoloženja, itd. Nakon aure koja traje najviše
sat vremena, nastupa glavobolja sa mučninom i/ili povraćanjem, osjetljivost na svjetlo i zvuk, osjećaj opšte slabosti, bljedilo i podbuhlost u licu sa
izraženim podočnjacima.
3. TENZIONE GLAVOBOLJE – Karakterišu se bolom u vidu pritiska ili obruča oko glave i ne pojačavaju se pri kretanju. Može biti izražena mučnina, ali nikad nema povraćanja i osjetljivosti na svjetlo i zvuk kao kod migrena.
4. KOMPLIKOVANE MIGRENE (oftalmoplegična migrena, bazilarna migrena i sl.)
Dijagnoza
Bez obzira da li se radi o migreni ili glavobolji drugog tipa, potrebno je uraditi dijagnostičku proceduru. Uzima se anamneza i osnovne laboratorijske pretrage, provodi se neurološki pregled. Preporučuje se uraditi Doppler sonografiju krvnih sudova glave i vrata, EEG, a ponekad je potrebno dijagnostiku proširiti na CT ili MRI mozga, radiološko snimanje glave i vratne kičme. Kod migrena sa aurom vidni evocirani potencijali (VEP) mogu dati karakterističan nalaz. U ovom momentu ne postoji niti jedna dijagnostička metoda koja egzaktno može dokazati migrenu izvan napada.
Konzervativno liječenje
U terapiji migrena prije svega treba preduzeti odgovarajuće higijensko-dijetetske mjere u smislu detekcije i otklanjanja provocirajućih faktora i uspostave zdravog i harmoničnog života. Svaki pacijent sa migrenom ima toliko iskustva da zna šta je kod njega provocirajući faktor i da li je to jedan ili više njih. To mogu biti: pušenje, konzumacija alkohola, kafe, čokolade, zrelih sireva, pretjerano izlaganje Suncu ili hladnoći, stres na radnom mjestu ili unutar porodice, predugo gledanje TV ili light show, nedovoljno spavanje itd. Potom u terapiji dolaze u obzir razni postupci relaksacije. Nakon ovih mjera, poduzetih od samog pacijenta, najčešća praksa do sada je bila medikamentozno liječenje, koje se poduzima od strane neurologa. Ono može ići u nekoliko pravaca, zavisno od ustanovljenog ritma javljanja, trajanja i intenziteta migrene, te da li je praćena aurom ili bez nje. U ovom smislu koriste se razni preparati kao što su nesteroidni antireumatici, ergot alkaloidi, agonisti specifičnih serotoninskih 5-HT 1 B/D receptora, triptani, beta blokatori, sedativi i antidepresivi. Oni mogu biti aplicirani u vidu tableta, dražeja, potkožnih injekcija, čepića ili nazalnog spreja. Kod nekih od ovih preparata javlja se i ovisnost, što se onda mora posebno i liječiti. Nije rijetkost da se uz ovu terapiju praktikuje još akupunktura i fizikalna terapija.
Operativno liječenje
Revolucionarni rad američkih autora (B. Guyuron et al.), objavljen prije osam godina, otvorio je novu eru u shvatanju i liječenju migrene, saopštenjem mogućnosti njenog hirurškog otklanjanja. Do takvog otkrića se došlo sasvim slučajno, nakon uobičajene resekcije m. corrugatora supercillii u sklopu postupka zatezanja čela. Ispočetka se mislilo da je nakon tih estetskih intervencija povlačenje migrene samo koincidencija, sve dok jedan značajan broj pacijenata time nije izrazio svoje zadovoljstvo. Nakon toga se počelo sa izolovanom resekcijom m. corrugatora supercillii, što je tokom narednih godina, koje su ostale neposredno iza nas, prihvaćeno i u ostalom dijelu razvijenog svijeta. Patofiziološki supstrat ovog uspjeha nije još sa sigurnošću razjašnjen, ali se zna da se odstranjenjem m. corrugatora supercillii otklanja „triggerpoint“ u nastanku ovog problema. Vjeruje se da grane trigeminalnog nerva (n. supratrochlearis, n. supraorbitalis), koje penetriraju u mišić (m. corrugator supercillii), izazivaju kaskadu biohemijskih događanja, koje završavaju migrenom. Njihovim nadražajem dolazi do oslobađanja P supstance, kalcitonina, peptida i neurokinina A, čime se stvara lokalna neurogena inflamacija. Ona dalje povećava neuralni senzibilitet i mijenja krvni protok u mikrocirkulaciji, čime se indukuje meningealna iritacija i migrenozni bol. U centrima za plastičnu hirurgiju, i kod nas u Bosni i Hercegovini,  izvodi se ova operativna procedura. Prije donošenja odluke za intervenciju provodi se anketiranje pacijenta o ključnim subjektivnim problemima, kao i odgovarajuća dijagnostička evaluacija. Kao prognostički indikator koriste se Botox injekcije, radi bolje selekcije pacijenata. Intervencija se izvodi ambulantno sa lupama 3X, u lokalnoj infiltracionoj anesteziji 0,5% Lidocainom sa adrenalinom. Pristup za izvođenje operativne intervencije je kroz gornji kapak (transpalpebralno), isti onaj koji se koristi za zatezanje kapaka (blepharoplastica). Uvijek se radi obostrano, bez obzira što migrenozni napad može biti izražen bolom samo sa jedne strane. Nakon intervencije, može se odmah nakon dva sata ići kući. Savjetujemo hladne obloge u periodu od 48 sati postoperativno radi smanjenja otoka i odstranjenje končića nakon sedam dana. Operativni tretman spada u zahvate minimalnog rizika, kod kojeg nema neželjenih efekata, niti se oni očekuju. Jedina neželjena pojava postoperativno, može biti privremeni izostanak osjećaja dodira u ograničenom području kože čela, koji se postepeno povrati u periodu od godinu dana. Prema želji pacijenta, ova procedura se može kombinovati sa zatezanjem kapaka. Rezultati ove operativne intervencije su izvrsni. Oko 80 % pacijenata ima značajno poboljšanje. Za one koji imaju migrenu, a žele napraviti odluku za ovaj tretman, biće izneseni orjentirajući parametri, u smislu procjene očekivanog rezultata. Oko 90% njih, koji imaju migrenozne napade bez aure i koji traju do 4 dana u mjesecu, mogu očekivati potpuno povlačenje simptoma. Takve iste rezultate mogu očekivati i oni pacijenti kojima napadi traju više od 4 dana i koji su praćeni aurom, ali tek u tri četvrtine slučajeva. Pacijenti kojima napadi traju više od 15 dana mjesečno („stalna glavobolja“), mogu očekivati značajno povlačenje simptoma u smislu kvaliteta života.

4 Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.