Spinalni refleksi

Refleks je stereotipni odgovor na podražaj. Može biti:

• Monosinaptički, sastoji se od dva neurona i jedne sinapse, najjednostavniji je. Još se naziva i
  • miotatski (jer je mišićni)
  • vlastiti (podražimo mišići taj mišić i odgovara),
  • duboki (jer nije površni),
  • refleks na istezanje mišića (mišić se nakon podražaja – istezanja, vraća na početnu duljinu za vršenje novih radnji),
  • proprioceptivni (zbog proprioceptivnih receptora koji reagiraju na promjene mišića)
• Polisinaptički koji se sastoji od više sinapsi. On se još naziva:
  • fleksorni (jer nastaje kao odgovor mišića fleksora – reakcija je povlačenje uda od štetnog utjecaja i ovo je obrambeni refleks)
  • strani (jer je podražena koža, a kontrahira se mišić)
  • površinski (jer je podražaj na površini)
  • refleks kože i sluznica
  • nociceptivni
  • obrambeni

Dijelovi monosinaptičkog refleksnog luka:

• Receptor u mišićnom vretenu. Podražaj je naglo istezanje mišića (uglavnom se umjetno izaziva kod kliničkog pregleda)
• Aferentni neuron
• Sinapsa
• alfa – motoneuron
• efektor (poprečno prugasti mišić)

Odgovor je kontrakcija mišića. Kad se mišić kontrahira on se opet vrati i malo izduži što ponavlja podražaj, ali ublaženo i tako sve dok se ne vrati na početnu duljinu, sve dok se ne ugasi. Da se to ne bi događalo, postoji povratna inhibicija – inhibicijski neuron je Renshawljeva stanica na koju vodi kolaterala iz alfa- motoneurona, a ona zatim opet pristupa na alfa – motoneuron. Ova stanica blokira daljnju aktivnost u motoneuronu i ta se radnja više ne ponavlja. Dok se ovaj refleks odvija, postoji i recipročna inhibicija koja omogućuje relaksaciju antagonističke muskulature sa svrhom da se nesmetano odvija kontrakcija podraženog mišića.

• ALFA-MOTONEURON je pod kontrolom piramidnog sustava. Dio je i voljne motorike i kortikospinalni put ga inhibira.
• GAMA-MOTONEURON je pod kontrolom ekstrapiramidnog sustava i podraživanjem njega održava se tonus muskulature.
• MIŠIĆNO VRETENO dugo je nekoliko milimetara i nalazi se na polovima mišića.

Mišićno vreteno je građeno od 3 – 10 malih vlakana. Njegov periferni dio ima sposobnost kontrakcije. Srednji dio se ne može kontrahirati, ali ima dva receptora: anulospiralni te receptor poput rascvjetale grančice. Anulospiralni receptor registrira naglo istezanje mišića, od njega polazi debeli akson koji nosi podražaj na alfa-motoneuron. Receptor poput rascvjetale grančice registrira stalno istezanje (koje nije fazičko) i on šalje jedan tanji akson u leđnu moždinu na alfa-motoneuron i stalno ga pomalo podražuje i na taj način drži mišić pod laganom kontrakcijom – tonusom.

Osim mišićnog vretena, postoji još jedan receptor u mišiću, i to u tetivi. To je Golgijev tetivni receptor. On je inhibicijski organ i podražuje se također istezanjem mišića. Prag podražaja mu je viši nego u mišićnog vretena. On vrši inhibiciju i relaksira mišić te na taj način čuva mišić od rupture. Stupa u akciju kod spazma mišića., kad je mišićni tonus jako povišen.

Odgovoran je za jedan simptom u okviru mišićnog spazma: prilikom istezanja spastičnog mišića napetost u mišiću raste do određene razine i tu se uključuje Golgijev tetivni organ i nastaje nagla relaksacija što je poznato pod nazivom: znak džepnog nožića.

Polisinaptički refleks

Podraženo je više motoneurona i kontrahira se više mišića. Ti alfa-motoneuroni su iznad i ispod tog segmenta pa se kontrahira cijela ruka ili cijela noga. Dio ovog refleksa javlja se u patološkim uvjetima kad je lediran piramidni sustav i naziva se Babinskijev refleks.

Spinalni šok

Je stanje koje nastaje nakon akutne ozljede leđne moždine. Ispod ozlijeđene razine javlja se :

• kljenut (u početku je potpuna)
• atonija (mlohava klijenut, flakcidna paraliza)
• arefleksija

Može trajati tjednima i mjesecima. Kod kronične lezije nema ovih simptoma ili su oni tek slabo naznačeni.