Sterilizacija toplotom

Većina mikroorganizama ne podnosi velike promjene teperature zbog koagulacije proteina pa se enzimi inaktiviraju. Letalna temperatura je ona koja uništava mikroorganizme za 10 minuta ili manje. Spore i ciste su otporniji oblici jer mogu izdržati i preko 100 stupnjeva.

Suha toplota:

• spaljivanje odjeće i potrošnog materijala
• žarenje metalnih predmeta do isijavanja (eza)
• opaljivanje – predmet se polije alkoholom i zapali
• vrući zrak u suhim sterilizatorima na temperaturi iznad 160

Ovako sterilizairani predmeti ne ostaju dugo sterilni, najviše 5 minuta (dok su vrući).

Vlažna toplota:

Uništava mnogo efikasnije nego suha jer brže i lakše prodire u dubinu materijala.

Ispod 100 stupnjeva imamo:

• Pasterizacija je na 60-70 stupnjeva za ubijanje vegetativnih oblika. Brza pasterizacija je na 71 stupanj 15 sekundi, a spora pasterizacija na 62 stupnja pola sata.
• Tindalizacija služi za dezinfekciju krvi, seruma, supstanci koje sadrže proteine i ne smiju koagulirati. Temperatura ne smije prijeći 60 stupnjeva. Posuda se stavi u vodu na 56 stupnjeva pola sata pri čemu se ubiju samo vegetativni oblici. Suština je da spora pređu u vegetativni oblik, 2 dana držimo na 37 stupnjeva. Nove vegetativne oblike opet uništavamo na 56 stupnjeva. Postupak se ponavlja više puta da budemo sigurni u potpunu sterilnost. Spore anaeroba neće proklijati u termostatu.

Vlažna toplina na 100 stupnjeva za ubijanje vegetativnih oblika i spora:

• Kuhanje: za par sekundi uginu svi vegetativni oblici bakterija, virusa, rikecija, jajašca, osim virusa hepatitisa, spora Bacillus antracis, spora gljivica. Njima treba 10 do 20 minuta. Najotpornije su spore bakterija iz roda Clostridium, njima treba nekoliko sati. Dodatak lužina ubrzava sterilizaciju. Dodaje se Na2CO3 ili NaOH. Oni omekšaju stijenku spore pa i one brže umiru.
• Struja vodene pare: učinak kao i kuhanje ali manje oštećuje ono što steriliziramo pa se koristi za medicinske instrumente i bakterijska hranilišta sa ugljikohidratima (Kochov lonac)
• Para pod tlakom na temperaturi iznad 100 stupnjeva u autoklavu (ekspres lonac). Potrbnoje izbaciti zrak jer je čista vodena para najefikasnija.

Kontrola sterilizacije

• Biološka kontrola sa vrši pomoću spora otpornih na toplinu (Bacillus, Clostridium) koje se stave na pločice ili paketiće u autoklav, pa ako se nakon sterilizacije nasađivanjem na podlogu razviju kolonije, onda sterilizacija nije bila potpuna.
• Fizikalna je mjerenje temperature.
• Danas postoje autoklavi s elektronskom kontrolom temperature i tlaka, pa se ostale tehnike danas sve manje koriste.